Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

KAD IMA EKONOMSKOG RASTA, IMA I POSLA ZA NAS

Vojislav Lazarević, predsednik Izvršnog odbora Piraeus banke i generalni direktor Piraeus banke AD Beograd
Piše: Milica Krivokapić

Krediti, stambeni i gotovinski, u Srbiji nikad nisu bili jeftiniji. Ima li prostora za dalji pad kamata na ove zajmove u našoj zemlji i od čega to zavisi?
Lazarević: Sa korekcijom referentne kamatne stope NBS i održavanjem inflacije na stabilnom nivou, došlo je i do znatnijeg umanjenja kamatnih stopa na dinarske kredite. Dodatni uticaj na sniženje kamata imala je i niža cena koštanja depozitnih proizvoda. Realno je očekivati da će se ovaj trend nastaviti i u narednom periodu. 
Piraeus banka je tokom 2016. godine zabeležila  konstantan rast kredita odobrenih stanovništvu, pre svega zahvaljujući posebno kreiranim ponudama, koje uz najkonkurentnije uslove podrazumevaju i niz dodatnih pogodnosti za korisnika.
Predstojeću prazničnu sezonu potrudili smo se da ulepšamo nagradnom igrom, koja počinje 19. decembra 2016, a koja važi upravo za nove korisnike gotovinskih i refinansirajućih kredita. Na ovaj način banka, uz stalno unapređenje svoje ponude, nastoji da nagradi vernost svojih klijenata i da nekima priušti nezaboravno VIP muzičko iskustvo u Kopenhagenu.

Piraeus banka je nedavno, u mesecu štednje, vodila možda najjaču i najbolju kampanju za kamate na štednju. Kakve rezultate ste postigli?
Lazarević: Ove godine smo odličnu ponudu za Nedelju štednje promovisali originalnom kampanjom “Postani i ti zvezda The Štediša benda”, kao i odličnim proizvodima i uslovima za štednju. S obzirom na to da smo uspeli da uvećamo bazu korisnika i sam portfolio, možemo da zaključimo da smo zadržali poverenje klijenata i sam kvalitet ponude.
Opšta ocena je da je ovogodišnja politika kamatnih stopa na depozite pred Nedelju štednje bila veoma odgovorna i korektna. Kamate su bile nešto niže nego prethodnih godina, a praksa je pokazala da su se građani prilikom odabira banke rukovodili sigurnošću položenog uloga i uslugom pre nego visinom kamate. U tom smislu, štednja je manje profitabilna, ali zato je postavljen pravi kriterijum za odabir banke partnera, za koji verujem da će umnogome ublažiti tržišnu utakmicu ubuduće.

Po čemu se Piraeus banka danas još izdvaja od drugih banaka u Srbiji? Šta imate u ponudi što je građanima i privredi posebno interesantno?
Lazarević: Piraeus banka je i ove godine tržištu ponudila mnoštvo inovativnih proizvoda i usluga koje su imale dobar odjek na bankarskom tržištu. Potvrdu za vredan i valjan rad, pored klijenata, dobijamo i od konkurencije, u čijoj ponudi prepoznajemo svoj uticaj.  
Godinu smo započeli akcijskom ponudom za gotovinske i refinansirajuće kredite sa nepristojno niskom kamatnom stopom. Odlična ponuda je pronašla put do korisnika, tako da ovi krediti predstavljaju gotovo polovinu ukupne produkcije naših kredita.
Jednako atraktivni korisnicima naših usluga bili su i krediti sa produženim rokom otplate do 120 meseci, unapređeni paket tekući računi za građane i privredu, kao i cash back akcije vezane za naše kreditne kartice.   
U narednom periodu banka će nastaviti sa unapređenjem kvaliteta proizvoda i usluga, kao i sa optimizacijom svih procesa. Radimo i na novitetima u oblasti digitalizacije. Nakon poboljšanja winbank servisa,  uvođenja  usluge podele gotovine sa bankomata na rate i besplatnog vaj-faja u čitavoj poslovnoj mreži, na redu je uvođenje usluge mobile wallet.

Kako ocenjujete mere Vlade Srbije i tempo kojim se sprovode? Koliko će one u 2017. biti važne za bankarski sektor s obzirom na to da poslovanje banaka zavisi od stanja ekonomije zemlje, razvoja preduzeća i standarda građana?
Lazarević: Pozitivan trend privredne aktivnosti u Srbiji vidljiv je tokom cele 2016. godine i verujem da će se taj trend nastaviti i u narednoj godini. Postoji nekoliko temelja na kojima gradim to uverenje: snažna posvećenost sprovođenju strukturnih reformi Vlade Srbije predstavlja osnovu, a rast BDP, oporavak kreditne aktivnosti stanovništva i privrede i stabilan priliv direktnih stranih investicija samo su neki od elemenata u prilog optimističnim prognozama.
Danas možemo da svedočimo da su projekcije Narodne banke Srbije da će rast BDP-a u 2016. biti iznad 2% tačne, što nam daje realnu osnovu i da će njihova projekcija od 3% rasta u 2017. biti ispunjena. Usled pada kamatnih stopa došlo je i do oporavka kreditne aktivnosti u 2016. godini, što je dovelo do rasta novoodobrenih kredita stanovništvu i privredi. I stabilnost domaće valute je sačuvana; cene nisu rasle, a inflacija je ostala na istorijski niskom nivou.
Bankari s priličnim optimizmom gledaju na godinu pred nama. Jednostavno, kad ima ekonomskog rasta, ima i posla za nas. Očekujemo dalji rast kreditne aktivnosti, povećanje plasmana, ali uz nadu da ćemo uspešnije i jeftinije nego do sada rešavati naplatu problematičnih zajmova.

Na malom tržištu Srbije ima čak trideset banaka. Dolazi vreme njihovog spajanja. Kako Piraeus banka vidi svoju budućnost u tom pogledu?
Lazarević: Srpski bankarski sektor može se smatrati vrlo konkurentnim, sa velikim brojem banaka, te je realno očekivati njegovu konsolidaciju. Ovaj proces je već započeo i trenutno se ogleda u unutrašnjoj reorganizaciji, koja treba da doprinese poboljšanju operativnosti, smanjenju troškova i, što je najvažnije, još boljoj usluzi. 
Piraeus banka Beograd planira rast, ali ne akvizicijama, već povećanjem tržišnog udela kroz rast depozitnog i kreditnog portfolija i, naravno, uvećanjem baze zadovoljnih korisnika. Investicije koje planiramo usmerene su na savremene tehnologije, kao i obezbeđivanje boljeg kvaliteta i raznovrsnije usluge.
Cilj je kompaktna usluga koja će ubuduće praviti razliku. 

Prošlo je vreme kad se govorilo o krizi grčkih banaka. Kako ocenjujete stabilnost Piraeus banke u Srbiji danas i koliko strogo NBS kontroliše poslovanje naših banaka?
Lazarević: Piraeus banka a.d. Beograd u Srbiji posluje kao nezavisno pravno lice i registrovana je kao domaća banka sa stranim ulagačkim kapitalom. Banka je visokolikvidna i solventna, a celokupno njeno poslovanje u skladu je s propisanim direktivama Narodne banke Srbije.  
Dobro poslovanje banke najbolje ilustruje profit, koji je na kraju trećeg kvartala 2016. iznosio 186,3 miliona dinara. U istom periodu odobrena su sredstva za kreditiranje privrede i stanovništva u ukupnom iznosu od 83,3 miliona evra, što predstavlja uvećanje od preko 185%.
Banka je od samog početka orijentisana na konstantno unapređivanje i razvoj srpske ekonomije kroz različite podsticaje i mnogobrojne investicije. Upravo je najveći rast zabeležen u domenu kreditiranja biznis sektora, gde su novi plasmani uvećani skoro tri puta, dostigavši iznos od 61,7 miliona evra. Paralelno je zabeležen i rast u sektoru stanovništva, gde su nova puštanja kredita iznosila 21,6 miliona evra. Ovo je ujedno i pokazatelj visokog poverenja korisnika usluga, kao i zadovoljstva kvalitetom obezbeđene usluge.

Koji su glavni izazovi bankarskog sektora u 2017. u Srbiji?
Lazarević: Da bi bankarski sektor mogao u svom maksimumu da podrži rast domaće privrede, potrebni su nam dobri projekti koje ćemo finansirati. Postoji i problem nenaplativih potraživanja, koji opterećuje i banke, samim tim i celu srpsku privredu. Reč je o više od tri milijarde evra nenaplativih potraživanja. Postoje naznake da će se 2017. rešenje tog problema naći na dnevnom redu, što svima nama ide u prilog jer će bankarski sektor moći da oslobodi sredstva i jače kreditira privredu, što bi omogućilo nastavak dobrog trenda iz 2016. godine.

Ostali naslovi

Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici
Rekonstrukcije odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića
Srpska ekonomija
Istorijski muzej Srbije obogatio je izložbu „Čekajući stalnu postavku” rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukcije odeždi je u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika
Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora