Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Medicinski turizam ima šansu u Srbiji

Prof. dr Jana Bacijalu
Piše: Ljiljana Staletović

Kada je odlučila da iz Grčke dođe u Beograd da bi se posvetila antiejdžingu, sagovornica Srpske ekonomije prof. dr Jana Bacijalu nije naišla na razumevanje svojih najbližih. Ratovi, embargo, bombardovanje i niz drugih problema nisu davali puno nade za uspeh. Ipak, vođena osećajem da će uspeti ako dobro bude radila svoj posao, uz razumne cene, dr Bacijalu nije posustala i pre 15 godina u Beogradu je otvorila kliniku. Danas je specijalista estetske i antiejdžing medicine, fizikalne medicine i rehabilitacije, a njen centar za mezoterapiju Dr Ioanna Batsialou član je opšte bolnice Medigroup.

Koliko su građani u Srbiji zainteresovani za medicinske usluge koje nudite vi i vaša klinika?

Ljudi u Srbiji drže do sebe, žele da izgledaju lepo, a mi imamo kvalitetne preparate i trudimo se da ostvarimo cilj– da neko ne izgleda samo lepo spolja, već da bude lep i iznutra. Počeli smo s mezoterapijom, botoksom, a onda dopunili svoju ponudu dermatološkim uslugama. Kupili smo laser koji je jedan od najboljih u svetu u oblasti antiejdžinga. Bavimo se kvadro medicinom, homeopatijom, doktorka koja se time bavi je šef odeljenja za kvadro medicinu u Srbiji. Imamo i doktora koji se bavi ishranom, funkcionisanjem metabolizma. Bavimo se kako spoljašnjim tako i unutrašnjim izgledom čoveka.

Da li je vaša profesija isplativa na srpskom tržištu kad se ima u vidu da je ekonomski standard naših građana veoma nizak i da im intervencije koje nudite nisu baš dostupne?

Generalno posmatrano, žene i muškarci na Balkanu umeju dobro da se održavaju, Srpkinje su lepe žene, Srbi su visoki, imaju duge ekstremitete i veoma lepo lice, sve disproporcije
adekvatne za Evropu. Međutim, naše intervencije su često potrebne. Što se tiče cena, tretman koji u mojoj klinici košta 200-300 evra u Engleskoj je 1.000 funti, a u Švajcarskoj 1.000
franaka. Ako čovek ima dobar odnos sa svojim klijentom, koristi kvalitetne i dugotrajne materijale koji ne dovode do toga da pacijent dolazi često na tretmane, onda će steći redovne klijente. U tom slučaju se dolazi do održivog finansijskog stanja. Moje kolege u inostranstvu zarađuju sa pet pacijenata onoliko koliko ja sa 20-30. Ali vremenom to ima veći efekat. Naravno, niko ne može da zna šta mu nosi sudbina. Da sam ostala u Grčkoj, koja sada ima ozbiljne finansijske probleme, i ja bih ih imala. No, ja sam u Srbiji i nemam komplikacije i probleme. Moraju da se imaju u vidu razni parametri. Čovek ponekad mora da bude i hrabar i mudar, mora da kreira svoj biznis plan, da ustanovi šta je isplativo.

Ostali naslovi

Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća