Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Paradoksi ekonomskog rasta u Srbiji i EU

Rečnik Srpske ekonomije
Piše: prof. dr Nikola Samardžić

Zenonovi paradoksi su imaginarni preseci prokletstva srpske ekonomije. Ona nikad neće dostići ono ubrzanje koje će je približiti razvoju najbogatijih evropskih ekonomija, verovatno ni proseku Evropske unije. Paradoks Ahila i kornjače: sve i da je Ahil 10 puta brži od kornjače, koja je daleko odmakla (ukoliko zamislimo da će srpska ekonomija dostići tako intenzivnu stopu rasta), on mora iz svoje polazne tačke (A1) dostići kornjaču, koja je u svojoj trenutnoj tački (K1). Ali, kad Ahil bude stigao do tačke K1, kornjača će već preći do tačke K2. Ahil trči do tačke K2. Rastojanje između tačaka K u svakoj fazi se smanjuje, ali kornjača ostaje uvek ispred Ahila i on je nikad ne može prestići. Paradoks dihotomije objašnjava naše prastaro uverenje da stojimo u mestu, da se uvek ponavlja isto, da smo zarobljeni u spirali sopstvene nemoći i tuđih zlih namera. Kretanje je nemoguće: telo u pokretu mora prvo preći pola puta pre cilja. Da bi od tačke A stiglo do tačke B, mora prvo dostići tačku B1, na sredini puta između tačaka A i B. Ali pre toga mora doći do tačke B2, koja je između tačaka A i B1. Itd. Prema tome, kretanje nikad ne može početi. Paradoks strele u letu: strela se kreće u vremenskim intervalima, u kojima je nepomična jer svaki trenutak ima trajanje 0, i strela ne može biti na dva mesta u isto vreme. Prema tome, strela je u svakom trenutku nepomična.

Od poslednjeg paradoksa ka prvom, čini se da je srpska ekonomija zaista u svakom trenutku nepomična. Opšta percepcija je da se u njoj ništa nije promenilo i da se kreće, ukoliko se uopšte pomera, samo u smislu nepovratnog sunovrata. GDP Srbije bio je, međutim, 8,7 milijardi dolara u 2000, s vr- huncem, od toga vremena, od 49,26 u 2008, a 47,3 milijarde u 2014. GDP po glavi stanovnika u 2000. bio je 1.160, a 7.797 u 2014 (izvor IMF). Dalje, ni drugi paradoks, bez obzira na subjektivne doživljaje, nije održiv, jer je i za tekuću, 2017. godinu predviđen nastavak rasta koji je u 2016. iznosio +2,75%, a za 2017. se predviđa 3-4%. Prvi paradoks je, ipak, najpribližniji projektovanim trendovima. Prosečan GDP per capita u Evropskoj uniji iznosio je 35079.15 dolara u 2015, ili 278% svetskog proseka. Evropska komisija je rast u 2017. projektovala u prosečnoj visini od 1,6%, a od 1,8% za 2018. EU je zasad sporija od Srbije, ali pitanje je kad će Srbija biti u stanju da dostigne EU prosek, ukoliko uspe da zadrži rast od 3-4%, pod uslovom da se EU zadrži u zoni sporog rasta.

Ostali naslovi

Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra
Ulaganje od 25 miliona evra fabrike „14. oktobar“ i zadovoljstvo zaposlenih
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ planira ulaganja u modernizaciju proizvodnog parka, povećanje obima proizvodnje i uvođenje novih robotizovanih linija, kao i nova radna mesta. U naredne dve godine ulaganje od 25 miliona evra ima za cilj dupliranje proizvodnje i konkurentnost na tržištu
Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje
Srpska ekonomija
Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća
Deficit zanatlija
Srpska ekonomija
Po podacima sajta Poslovi Infostud, 2024. godinu obeležila je stabilnost na tržištu rada u Srbiji, sa ukupno objavljenih 73.732 oglasa za posao, što je za svega 0.7% više nego u 2023. godini. Ovaj blagi rast ukazuje na odsustvo velikih promena, ali i na kontinuitet u potražnji za radnicima
E-fakture kao alat modernizacije srpske privrede
Srpska ekonomija
Nove funkcionalnosti Sistema elektronskih faktura (SEF) imaju značajan potencijal da pomognu modernizaciju poreskog sistema u Srbiji. Razvoj SEF-a ne samo da pojednostavljuje poslovanje privrede, već i doprinosi transparentnijem i efikasnijem upravljanju fiskalnih tokova
Sve sofisticiranije praznične prevare
Srpska ekonomija
Kako se približavaju novogodišnji praznici, podsećamo vas da to nije vreme samo za magiju i slavlje, već i idealna prilika za prevarante da zloupotrebe prazničnu jurnjavu za poklonima i dobrim ponudama. Usred sjaja proslava kraja godine, identifikovano je nekoliko istaknutih prevara koje ciljaju potrošače u različitim regionima i na različitim jezicima