Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

ŽELEZARA SMEDEREVO – OD VELIKOG PROBLEMA DO PONOSA SRBIJE

Piše: Sanja Radinović

Kako je od posrnulog srpskog giganta, koji je državu koštao 102 miliona evra godišnje, Železara Smederevo za samo šest meseci počela da posluje sa profitom. Šta su obećali novi vlasnici i čemu može da se nada više od 5.000 zaposlenih u srpskoj čeličani

Pre samo manje od godinu dana u Železaru Smederevo oči su bile uprte sa svih strana – Vlada je brinula koliko bi gašenje ovog srpskog giganta oborilo bruto društveni proizvod Srbije i povećalo nezaposlenost u zemlji; više od 5.050 radnika čeličane mučilo je pitanje kako će prehraniti porodicu; 30.000 zavisnih preduzeća i preduzetnika brinulo je za svoj deo kolača; celo Smederevo, sa oko 120.000 stanovnika, nije mirno spavalo… Svi oni imali su samo jednu dilemu – hoće li Železara Smederevo, koja je i pre 30 godina zbog gubitaka bila na listi za gašenje, sada – zbog nemogućnosti države da je finansira – biti ugašena ili će Vlada uspeti da joj nađe novog vlasnika. Danas je slika potpuno drugačija.

Razlog za mučno pitanje bio je više nego opravdan – od odlaska američkog Ju-Es stila srpska čeličana je za pet godina nagomilala minus od preko 600 miliona evra. Njeno održavanje svake godine koštalo je budžet Srbije i poreske obveznike više od 100 miliona evra. Poređenja radi, toliko košta gradnja 50 kilometara najkvalitetnijeg auto-puta ili gradnja desetak osnovnih škola.

Mnogi poznavaoci, što iz Nemanjine 11, što iz redova ekonomista, nisu verovali u opstanak Železare. Argumenti su bili više nego osnovani – prvo, nije uspeo, na prvi pogled dobar put, pokušaj Vlade da Železaru proda američkoj porodičnoj kompaniji Esmark, koja je navodno odustala zvog visokih dugova srpske čeličane, a drugo, propao je i vladin pokušaj da spase Železaru nalaženjem profesionalnog menadžmenta. Naprotiv, ovakav korak pokazao se kao pravi fijasko s obzirom na to da je upravljački tim HPK inženjeringa, na čijem je čelu bio Peter Kamaraš, ostvario tokom 2015. godine čak 39,1 odsto veći minus nego što je Železara imaa godinu dana ranije pod upravom države. Revizorska kuća KPMG utvrdila je i da je neto dug srpske čeličane na kraju 2015. dostigao 284,38 miliona evra.
Ipak, dobra vest stigla je u aprilu prošle godine, kada su Vlada Srbije i kineski Hestil potpisali kupoprodajni ugovor za Železaru Smederevo kojim je ta kompanija preuzela 98 imovine čeličane za 46 miliona evra. Ugovor je u Smederevu potpisan u prisustvu premijera Vučića i gotovo cele Vlade. Tada je najavljeno da će investicija Hestila u Železaru biti najmanje 300 miliona evra i da će biti zadržano svih 5.050 radnika.

Sedam meseci kasnije desio se i istorijski preokret. Prvi put posle odlaska Ju-Es stila, dakle posle sedam godina, smederevska železara ostvarila je profit, uz najave da će vrlo brzo početi da ostvaruju i čistu dobit.

Kineski vlasnici su do tada u fabriku uložili 120 miliona dolara, a toliko ulaganja u nabavku savremene opreme i tehnologije najavili su i za ovu godinu, u kojoj očekuju da će ukupna vrednost proizvodnje dostići 800 miliona dolara.

– Ispunjavamo obećanje da će smederevska železara postati jedna od najkonkurentnijih u Evropi i svetu – rekao je tada predsednik kineske kompanije Ju Jong, istakavši da prethodnih šest meseci nije proteklo lako, ali da je Hestil ispunio zadatak koji im je dao kineski predsednik Si Đinping prilikom posete Smederevu – da vrate vitalnost i ožive železaru.

Iz ovoga prostiče da smederevska kompanija već sada radi punim kapacitetom i vlasnici tokom ove godine očekuju proizvodnju od dva miliona tona čelika. To će biti najmanje jedan odsto doprinosa BDP Srbije, a verovatno i znatno više, i to najbolje govori kakav je uticaj smederevske železare na srpsku ekonomiju.

Zadovoljstvo nije krilo ni više od 5.000 zaposlenih u Železari, koja već decenijama direktno hrani najmanje 20.000 usta, a indirektno još najmanje pet puta toliko.

Ostali naslovi

Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju
Srpska ekonomija
​​​​​​​Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine
Pet veština koje su mladima potrebne na tržištu rada
Srpska ekonomija
Ulazak na tržište rada često predstavlja izazov za mlade ljude. U današnjem poslovnom okruženju, koje se neprekidno menja i razvija, uspeh više ne zavisi samo od formalnog obrazovanja. Veštine koje mladi stiču kroz akademske studije i prakse postaju presudne za njihovu sposobnost da se istaknu i uspešno integrišu u tržište rada
Kako zadržati talente
Srpska ekonomija
Stavovi o generaciji Z na tržištu rada su podeljeni – neki ih vide kao izazovne, dok drugi prepoznaju njihov potencijal. Bez obzira na mišljenja, jasno je da ova generacija unosi nove zahteve i dinamiku u radno okruženje. Poznati po svojoj saradljivosti, pragmatičnosti i snalažljivosti, pripadnici generacije Z ubrzano postaju ključni deo radne snage, sa projekcijama da će uskoro činiti 30% zaposlenih
Centar za obuku pilota
Srpska ekonomija
Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu. Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu
Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici