Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

NEOLIBERALIZAM: RASPRODAT?

Piše: Ognjen Radonjić

Događaj koji me je kao ekonomistu i naučnika koji se bavi proučavanjem društvenih fenomena iznenadio prošle godine, a koji je u domaćoj stručnoj javnosti uveliko ostao neopažen, jeste objavljivanje rada trojice ekonomista (Jonathan D. Ostry, Prakash Loungani, Davide Furceri) zaposlenih u istraživačkom odeljenju Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) pod nazivom “Neoliberalizam: Rasprodat?” (Neoliberalism: Oversold?) u časopisu Finance & Development u izdanju MMF. Ovo je prva samokritika neoliberalizma, prvi put reč neoliberalizam nije upotrebljena u pežorativnom smislu, a znak pitanja na kraju sugeriše da nisu sve neoliberalne politike upitne.

Najkraće rečeno, neoliberalna paradigma, takođe poznata kao Vašingtonski konsenzus (ovaj naziv nosi zbog toga što su dve najvažnije nadnacionalne finansijske institucije na svetu, MMF i Svetska banka, pristalice neoliberalne agende, smeštene u Vašingtonu), svodi se na, kako autori ističu, sprovođenje politika koje imaju za cilj povećanje tržišne konkurencije deregulacijom i otvaranjem domaćeg tržišta, uključujući i finansijsko tržište, inostranoj konkurenciji; smanjivanje uloge države u privredi privatizacijom i ograničavanjem mogućnosti države da vodi budžetski deficit i akumulira dug. Nekoliko je razloga što je, barem meni, ovaj rad neobičan. Na prvom mestu ovo je, koliko je meni poznato, prva samokritika neoliberalizma, ekonomske politike koju skoro četiri decenije MMF preporučuje zemljama u razvoju sa ciljem postizanja održivog privrednog rasta i razvoja. Takođe, sprovođenjem ove ekonomske politike MMF uslovljava svoje kredite privredama koje se nalaze u finansijskoj krizi ili im je finansijska kriza pred vratima. Na drugom mestu, ovo je prvi put da MMF koristi reč neoliberalizam za politike koje sprovodi, pošto ovu reč, u pežorativnom smislu, upotrebljavaju autori kritički nastrojeni prema politici MMF i Svetske banke. Na trećem i poslednjem mestu, znak pitanja na kraju naslova teksta ukazuje na to da autori smatraju da ne vode sve neoliberalne politike upitnim rezultatima, već samo neke, i to one koje imaju za posledicu “povećanje u nejednakosti koje povratno ugrožava trajnu ekspanziju”.

U svom radu autori prvo ističu dobre strane neoliberalne agende: rast globalne trgovine doveo je do smanjenja ekstremnog siromaštva; strane direktne investicije su na globalnom nivou omogućile transfer tehnologije i znanja ka zemljama u razvoju; privatizacija državnih preduzeća je u velikom broju slučajeva vodila efikasnijoj proizvodnji usluga i sniženju fiskalnog tereta država.

Kritiku usmeravaju na dve neoliberalne politike: deregulaciju međunarodnog kretanja kapitala (tzv. liberalizacija kapitalnog računa) i fiskalnu konsolidaciju, to jest mere fiskalne štednje koje imaju za cilj smanjenje fiskalnog deficita i nivoa državnog duga. Kad je u pitanju liberalizacija kapitalnog računa, njegova pozitivna strana je, prema autorima, slobodno kretanje dugoročno orijentisanog kapitala, kao što su strane direktne investicije, dok je njegova loša strana slobodno kretanje kratkoročno orijentisanog (špekulativnog) kapitala, najčešće u vidu portfolio investicija (ulaganje u hartije od vrednosti) ili kratkoročnih bankarskih pozajmica, koje često ima za posledicu finansijsku krizu u zemlji domaćinu, s dugotrajnim negativnim efektima po privredni rast, zaposlenost i jednakost u raspodeli dohotka i bogatstva. Zbog toga, autori drže, u nekim slučajevima, kao što to pokazuju primeri Indije i Kine, opravdano je uvesti ograničenja na slobodno kretanje vrućeg novca. Na drugom mestu, autori ne vide razlog za fiskalno zatezanje u privredama koje nisu prezadužene, jer fiskalna štednja ima negativne efekte na blagostanje građana i potražnju koja vodi padu proizvodnje i posledično rastu nezaposlenosti i nejednakosti u raspodeli dohotka i bogatstva.

Prema autorima, globalna finansijska liberalizacija i insistiranje na fiskalnoj štednji imaju za posledicu tri veoma uznemirujuća zaključka: tvrdnju da neoliberalne politike uvek vode privrednom rastu je veoma teško dokazati; čak i ukoliko ove politike u nekim zemljama vode privrednom rastu, one istovremeno imaju za posledicu porast nejednakosti; porast nejednakosti štetan je po održivi privredni rast.

Na taj način autori upadaju u očigledan paradoks: kako je moguće da neki aspekti neoliberalne politike, kao što je rast globalne trgovine, vode smanjenju ekstremnog siromaštva, dok drugi, kao što je privredni rast, vode rastu nejednakosti u raspodeli dohotka i bogatstva? Čini mi se da je jedino moguće objašnjenje ovog paradoksa da smanjenje nivoa apsolutnog siromaštva može da koegzistira s rastom nejednakosti, ili, drugačije rečeno, da smanjenje apsolutnog nivoa siromaštva ne vodi nužno smanjenju nejednakosti. Kako je to moguće objasniti? Jedini odgovor koji mi pada na pamet je da je ova paradoksalna koegzistencija moguća samo ukoliko se apsolutni nivo globalnog siromaštva smanjuje po nižoj stopi nego što raste udeo u svetskom dohotku najbogatijih ljudi na svetu. Da li sam na dobrom tragu, jedino nam mogu reći brojke. Krenimo od apsolutnog siromaštva. Početak posmatranja su osamdesete godine prošlog veka, jer od tada neoliberalna paradigma postaje vladajuća.

Ostali naslovi

Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici
Rekonstrukcije odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića
Srpska ekonomija
Istorijski muzej Srbije obogatio je izložbu „Čekajući stalnu postavku” rekonstrukcijama odeždi despota Stefana Lazarevića i despota Đurđa Brankovića. Rekonstrukcije odeždi je u konsultacijama sa relevantnim stručnjacima izradila kostimografkinja Jelena Stokuća sa timom saradnika
Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora