Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Banke treba da komuniciraju s klijentima bez klišea

Tatjana Vukić , direktorka marketinga i prodaje Direktne banke
Piše: Natalija Sekulić

Marketinška kampanja Direktne banke s porukama „Mi vas ne šišamo”, „Mi vas ne jašemo”, „Mi vas ne čerupamo” i „Ko o čemu, banke o poverenju” izuzetno je doprinela njenoj popularizaciji, pošto svakako odskače od ustanovljene estetike, a nikoga nije ostavila ravnodušnim. Može da bude i motivator ostalima da u komunikaciji s korisnicima odstupe od klišea, i budu prijatelj i partner svojim korisnicima, kaže u intervjuu za Srpsku ekonomiju Tatjana Vukić, direktorka marketinga i prodaje Direktne banke, koju smo pitali kakav je odjek među klijentima imala nesvakidašnja kampanja ove banke.

Utisak je da banke u Srbiji teško uspevaju da uspostave otvoreniji i opušteniji odnos s klijentima.

Tradicionalno bankarsko oglašavanje pretežno funkcioniše po principu selektivnog, jednosmernog obraćanja ciljnoj grupi. Verujem da je srž problema u tome da sve kompanije u svojoj strukturi još uvek nisu sasvim spremne na otvoreni dijalog sa svojim korisnicima. Direktna banka jeste! I zato smo se građanima obratili savremenom kampanjom koja pomera granice i jezikom koji je svakodnevan. Mi otvaramo vrata našim i budućim klijentima da dođu i uvere se u transparentnost troškova koji podrazumevaju njihove poslove i transakcije u banci. Potrebe klijenata nisu samo finansijske, oni od banke očekuju partnerski odnos, koji karakterišu poverenje, fleksibilnost, pouzdanost i stabilnost, kao pomoć da postignu vlastite životne ciljeve. Mi želimo da komuniciramo i radimo sa svojim klijentima otvoreno i bez ustručavanja.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza