Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od kolektivne odgovornosti, preko opštinskih koševa, do polisa osiguranja

Piše: Ljiljana Staletović

Ljudi su, počev od plemenske zajednice, imali potrebu da na neki način osiguraju svoju imovinu i prihode. Kako je društvo napredovalo, tako je i potreba za osiguranjem postajala veća, a u Srbiji se koreni neke vrste osiguranja nalaze u 14. veku, u Dušanovom zakoniku, u kom se za naknadu štete pominje kolektivna odgovornost. Jedan od primera za to je član 100, u kom piše da „ako li kto užeže izvan sela gumno ili seno, da plati okolina”. Sela su po članu 158 Zakonika bila obavezna da organizuju stražu na putu i u brdima, kako bi zaštitili okolinu i putnike od krađe, razbojništva ili nekog drugog zla. To zlo su mogle da budu poplave, paljevine nastale usled udara groma, ono što mi danas nazivamo elementarnim nepogodama… Ako bi šteta bila počinjena, po slovu Zakonika, plaćalo bi selo.

Pet vekova kasnije, kada je stvorena nova srpska država, ponovo se ukazala potreba za osiguranjem, pre svega od gladi. 

Ostali naslovi

Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora
Gospodski provod sa Vladom Georgijevim
Srpska ekonomija
Vlado Georgijev ponovo otkriva čari vrhunske muzike kroz jedinstvenu seriju koncerata pod nazivom „Gospodski provod“u Sava Centru. Nakon što je decembarska serija nastupa osvojila srca posetilaca, Vlado se vraća na scenu sa novim terminima – 8., 9. i 10. februara – kada će, u „plavoj dvorani“, ponovo dočarati magiju trenutaka koji se pamte
Zamenom javne rasvete za tri meseca Užice ima uštedu od 26,5 miliona dinara
Srpska ekonomija
Grad Užice je uspešno sproveo projekat rekonstrukcije, racionalizacije i održavanja javnog osvetljenja, primenjujući model javno-privatnog partnerstva (JPP). Pre realizacije, godišnji troškovi za javno osvetljenje, obuhvatali su potrošnju električne energije i troškove održavanja, oko 900 hiljada evra