Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zašto je Goša danas tako loša?

Srpski giganti
Piše: Sanja Radinović

Jugoslovenski gigant Goša iz Smederevske Palanke nekad je zapošljavala 11.700 radnika. Širom sveta pravili su konstrukcije za mostove, čak 3.000 tona mostova u Indiji i Burmi, izvozili vozove, gradili pruge, kao što je Beograd-Bar, proizvodili delove za brane… Danas je Goša na kolenima – 220 zaposlenih koji rade u Fabrici šinskih vozila Goša štrajkuje već treći mesec, a ostalih 800 iz druge dve ćerke kompanije prima platu na kašičicu. Istovremeno, proizvodnja stoji, mašine koje su nekada radile u tri smene danas skupljaju prašinu, a hale zvrje prazne.

Radnici Goše, koji štrajkuju od sredine marta, uoči uskršnjih praznika dobili su jednokratnu pomoć od Vlade Srbije od po 60.000 dinara i, posle tri godine, overu zdravstvenih knjižica do septembra. Oko 220 zaposlenih u ovoj fabrici nije se, međutim, dalo omesti, te je odučilo da štrajkuje i tokom maja, kad im je u posetu obećao doći predsednik Aleksandar Vučić. Upornost da istraju veća je tim pre što je radnik Goše D. M. izvršio samoubistvo na radnom mestu, a prema rečima predsednika Samostalnog sindikata te fabrike Milorada Miloradovića, to je učinio zbog izuzetno teške ekonomske situacije u porodici. Fabrika šinskih vozila, uz Fabriku opreme i mašina i Goša montažu, jedna je od tri firme Holding korporacije Goša. Sve do 2007. godine korporacija je bila u državnom vlasništvu. Fabrika šinskih vozila Goša privatizovana je te godine, a kupac je bio slovačka firma ŽOS Trnava. U drugom nadmetanju Goša je prodata po početnoj ceni od 140,44 miliona dinara.

Menjanju vlasnika tu nije bio kraj. 

Ostali naslovi

Srbija među liderima u digitalnim rešenjima poreskog sistema
Srpska ekonomija
Digitalizacija poreskog sistema u Srbiji donosi mnogobrojne prednosti u komunikaciji između poreskih obveznika i državnih organa. Taj proces sa sobom nosi određene izazove, a Srbija je postala pionir u automatizaciji poreskih prijava, u poređenju sa zemljama Evropske unije
Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju
Srpska ekonomija
​​​​​​​Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine
Pet veština koje su mladima potrebne na tržištu rada
Srpska ekonomija
Ulazak na tržište rada često predstavlja izazov za mlade ljude. U današnjem poslovnom okruženju, koje se neprekidno menja i razvija, uspeh više ne zavisi samo od formalnog obrazovanja. Veštine koje mladi stiču kroz akademske studije i prakse postaju presudne za njihovu sposobnost da se istaknu i uspešno integrišu u tržište rada
Kako zadržati talente
Srpska ekonomija
Stavovi o generaciji Z na tržištu rada su podeljeni – neki ih vide kao izazovne, dok drugi prepoznaju njihov potencijal. Bez obzira na mišljenja, jasno je da ova generacija unosi nove zahteve i dinamiku u radno okruženje. Poznati po svojoj saradljivosti, pragmatičnosti i snalažljivosti, pripadnici generacije Z ubrzano postaju ključni deo radne snage, sa projekcijama da će uskoro činiti 30% zaposlenih
Centar za obuku pilota
Srpska ekonomija
Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu. Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu
Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite