Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Automobilska industrija u potrazi za novim tržištima

Piše: David Klepić

Globalizacija je fenomen koji započinje još u 19. veku, ubrzavajući ekonomski rast i razvoj država i regiona, pre svega Severne Amerike, Evrope i delimično Azije. Iako je tek 1970. godine skovan termin globalizacija, puni zamah i efekti globalnog povezivanja i konvergencije postaju vidljivi najviše početkom novog milenijuma. S obzirom na to da se globalna proizvodnja izmešta iz razvijenih država u države u razvoju, gde su potencijalni troškovi investitora manji, postavlja se pitanje da li će to doprineti i u kom obimu podizanju životnog standarda angažovanih radnika? Da li je tu šansa i za države regiona Zapadnog Balkana da, privlačeći investicije u automobilskoj industriji, utiču na podizanje nivoa ukupne industrijske proizvodnje, koja je ključna za visokorazvijenu privredu? Proizvodnja automobila na globalnom nivou odvija se pre svega na severnoameričkom kontinentu, koji je tradicionalno jedan od najvećih proizvođača automobila na svetu, zatim u Evropi i sve više u Aziji.

Prema statistici Međunarodne organizacije proizvođača automobila, u regionu NAFTA, koji obuhvata SAD, Kanadu i Meksiko, tokom prethodne, 2016. godine proizvedeno je više od 18 miliona vozila, što čini oko 19% ukupne svetske proizvodnje. S obzirom na takav obim proizvodnje, postavlja se pitanje kakav je životni standard i visina zarada zaposlenih u gigantima poput Dženeral motorsa, Forda i Fijat-Krajslera. Tokom 2015. godine vođena je ozbiljna rasprava između Unije ujedinjenih automobilskih radnika, koja zastupa interese zaposlenih u SAD, Kanadi i Portoriku, i najvećih proizvođača. Bilo je reči o tome da su zbog recesije zarade radnika realno, iako ne i nominalno, pale. Sa druge strane, automobilski giganti su zapretili da su njihovi troškovi zarada već previsoki i da će preseliti proizvodnju u Meksiko i države s jeftinijom radnom snagom.

Ostali naslovi

Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju
Srpska ekonomija
​​​​​​​Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine
Pet veština koje su mladima potrebne na tržištu rada
Srpska ekonomija
Ulazak na tržište rada često predstavlja izazov za mlade ljude. U današnjem poslovnom okruženju, koje se neprekidno menja i razvija, uspeh više ne zavisi samo od formalnog obrazovanja. Veštine koje mladi stiču kroz akademske studije i prakse postaju presudne za njihovu sposobnost da se istaknu i uspešno integrišu u tržište rada
Kako zadržati talente
Srpska ekonomija
Stavovi o generaciji Z na tržištu rada su podeljeni – neki ih vide kao izazovne, dok drugi prepoznaju njihov potencijal. Bez obzira na mišljenja, jasno je da ova generacija unosi nove zahteve i dinamiku u radno okruženje. Poznati po svojoj saradljivosti, pragmatičnosti i snalažljivosti, pripadnici generacije Z ubrzano postaju ključni deo radne snage, sa projekcijama da će uskoro činiti 30% zaposlenih
Centar za obuku pilota
Srpska ekonomija
Pre tačno jednog veka, 22. septembra 1924. godine, počela je nastava u Državnoj srednjoj tehničkoj školi u Beogradu. Vazduhoplovna akademija kao Nacionalni vazduhoplovni trening centar u svom sastavu ima srednju stručnu vazduhoplovnu školu, visoku školu strukovnih studija i eksternu nastavnu bazu u Vršcu
Pristup informacijama u Srbiji
Autor: Damjan Mileusnić, projektni koordinator i istraživač u organizaciji Partneri Srbija
Uprkos činjenici da se ove godine navršava 20 godina od donošenja Zakona o slobodnom pristupu informacijama od javnog značaja, primećen je trend netransparentnog i zatvorenog postupanja organja organa vlasti, direktno prouzrokovan nedostatkom političke volje da se ovo pitanje reši na odgovarajući način
Borba za očuvanje dostignutih standarda
Autorka teksta: Kristina Obrenović, istraživačica u organizaciji Partneri Srbija
Transparentnost i otvorenost su ključni faktori za razvoj demokratskog društva, jer omogućavaju građanima da budu informisani o radu Vlade i drugih institucija, i da aktivno učestvuju u političkim procesima. Takođe, povećana transparentnost može poboljšati efikasnost i integritet institucija, smanjiti rizik od korupcije
Evo zašto možemo uživati u domaćoj kafi bez brige
Srpska ekonomija
Kada popijemo šoljicu kafe, kofein brzo počinje da deluje blokirajući centre koji opuštaju mozak i stvaraju osećaj umora. Ovaj proces nas čini budnijima, fokusiranijima i podiže našu energiju. Kofein, takođe, stimuliše oslobađanje dopamina i norepinefrina, koji poboljšavaju naše raspoloženje i mentalne funkcije
Kako se finansijski pripremiti  za novu školsku godinu?
Srpska ekonomija
Početak nove školske godine je na pomolu, što znači da je uveliko došlo vreme za kupovinu udžbenika, školskog pribora, odeće i mnogih drugih potrepština koje će školarcima omogućiti uspešan septembar. Kako bi ovo, a i svako naredno polugodište prošlo bez stresa i neočekivanih troškova, predstavljamo vam nekoliko korisnih saveta kako da mudro upravljate svojim finansijama
Šest saveta za bezbedne transakcije
Srpska ekonomija
Plaćanje u inostranstvu može nositi sa sobom određene rizike, ali uz par jednostavnih saveta, možete osigurati bezbedne i jednostavne transakcije gde god da se nalazite
Civilno društvo u Srbiji kreće se u začaranim krugovima
Srpska ekonomija
Beograd, Niš, Novi Sad, Užice, Bor, Rekovac, Plandište, Trgovište, Topola, Ćuprija, Sjenica, Vranje – u svim ovim, ali i mnogim drugim gradovima i opštinama širom naše zemlje postoji manje ili veće civilno društvo koje se suočava sa brojnim problemima i koje se kroz aktivizam i zagovaranje zalaže za njihovo rešavanje i unapređenje kvaliteta života u zajednici