Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Institucije koje su proizvodile novac

Najstarije banke na svetu
Piše: Mitko Arnaudov

Banke u svetu važe za velikog pokretača finansijskih i biznis tokova. Nakon sveprožimajućeg finansijskog kraha iz 2007, mnoge od njih stekle su epitet kreatora savremene svetske krize. Da li je to zaista bilo tako, ili je problem u percepciji njihovog poslovanja, pokazaće budući odnos i saradnja između finansijskih institucija i građana. Ono što sigurno znamo jeste da banke umeju veoma brzo da postanu uspešne, ali i veoma brzo da propadnu. Da li je reč o iskustvu u poslovanju ili postoji nešto drugo? Možda je presudna uloga savremenih političara?

Najstarije banke na svetu i dalje opstaju, ali pitanje je da li su to postigle zahvaljujući uspešnom poslovanju ili očuvanju očuvanju modela rada iz prošlosti.

Ostali naslovi

Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih