Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Obveznice donose više nego štednja

Mahmut Bušatlija, ekonomista i konsultant za strana ulaganja
Piše: Ljiljana Staletović

Prednost državnih obveznica je u većem prinosu nego što je to štednja. Dok štednja u devizama, s kamatom koja retko prelazi 1-1,25% godišnje, daje neku sigurnost da će kapital koji se drži u banci zadržati svoju vrednost ukoliko inflacija nije veća od tih kamata, pri kupovini državne obveznice stoji takozvana suverena garancija države, kaže u razgovoru za Srpsku ekonomiju Mahmut Bušatlija, ekonomista i konsultant za strana ulaganja.

Na koji način građani i država profitiraju od obveznica i koja je razlika između ovih koje je emitovalo Ministarstvo finansija i onih koje smo imali ranije?

Ne postoje konkretne razlike, bilo je samo pitanje proširenja mogućnosti da se kupe. Te obveznice su ranije kupovale banke i tajkuni, ali uređivanje tog bankarskog sektora 2001. i 2002. godine nisu pratile jako smislene i dobre akcije. Smatram da je dobro za građane da imaju mogućnost da štede kupujući državne obveznice. Na taj način pomažu u finansiranju budžeta, ali i sebi omogućavaju nešto veću zaradu nego na štednji. Svuda u svetu obveznice donose nešto malo više nego štednja. Nažalost, zahvaljujući ljudima koji su smatrali da su stručnjaci iznad politike, koji nikada nisu stvarno vodili računa o javnom interesu, trgovina hartijama od vrednosti koje emituje država donosila je profit pojedincima. Bilo da je država neposredno, preko Ministarstva finansija ili trezora, ili preko Narodne banke omogućila pristup toj trgovini bankama i, da kažemo, povlašćenim bogatašima, odnosno tajkunima u ovoj zemlji, oni su u ta dobra vremena, kad je bilo dovoljno novca, zarađivali dobre pare na tome. Jedno vreme su strane banke najviše zarađivale na repo stoku, odnosno obveznicama Narodne banke Srbije. Kao ideja to je dobro. To je jedan od osnovnih elemenata postojanja kapitalizma – berza, jer tim papirima se trguje na njoj. Međutim, pitanje je koliko se to može realizovati sada, jer u zemlji u kojoj je potrošačka korpa skuplja od dve prosečne plate vrlo teško je zamisliti da visoka srednja klasa drži berzu, trgovinu hartijama od vrednosti, kao svuda u razvijenom svetu.

Ostali naslovi

Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije