Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Informisanje u doba veštačke inteligencije

Istraživanje
Srpska ekonomija

Pojava alata na bazi veštačke inteligencije donela je brojne dileme oko etičnosti njihove upotrebe, najviše u segmentu obrazovanja. Nije tajna da je u poslovnoj zajednici masovnija upotreba AI alata svakodnevica, a sve više se koriste i za aktivnosti i odluke iz domena privatnog života. Kada je reč o informisanju, mediji i dalje imaju dominantnu ulogu, iako nam pojedini sadržaji donose stres i osećaj nelagodnosti. Informisanje u doba AI bila je tema ovogodišnje ankete koju tradicionalno sprovodi PR agencija Chapter 4 na temu komunikacijskih trendova u Srbiji.

AI na poslu: igre bez granica i pravila?

Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju (poput Google translate servisa). AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije obavljanje poslovnih procesa kao što su istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja, analiza podataka i edukacija. Ipak, tek ili već 11 odsto ispitanih, svesno donosi odluke na osnovu upotrebe AI alata. Važno je istaći da, uprkos širokoj primeni kod barem dve trećine poslovne zajednice, trenutno samo 17 odsto ispitanika navodi da njihova poslovna organizacija ima sistematizovana pravila, etički kodeks ili organizovane obuke za korišćenje AI alata.

od polovine ispitanika ne brine što senzitivne informacije dele sa veštačkom inteligencijom, kao i to što iz informacija koje dele AI alati uče i ta saznanja prenose dalje korisnicima.

Poverenje ili nepoverenje prema AI

Kada je reč o svakodnevnom životu, više od polovine ispitanih, često ili ponekad koristi alate veštačke inteligencije za informisanje o brendovima i proizvodima, ili pri donošenju odluka poput kupovine, putovanja, planiranja obroka, investiranja ili zaduživanja.

AI alate koriste i kompanije i brendovi za kreiranje grafika, vizuala, tekstualnog sadržaja ili kroz korisničku podršku. Za skoro 37 odsto ispitanika ta činjenica ne igra značajnu ulogu kada je reč o poverenju. Ipak, deo ispitanika itekako zamera kompanijama i brendovima, jer smatra da to ukazuje na uštede koje prave, kreirajuići istovremeno manju vrednost za kupca ili korisnika i utičući negativno na njihovo poverenje.

Veza između informisanja i mentalnog zdravlja

Oko 14 odsto predstavnika poslovne zajednice navodi da AI alate koristi u svrhu svakodnevnog informisanja. Sa druge strane, najveći deo ispitanika se oslanja na društvene mreže (gotovo 90%), tradicionalne medije (65%), ali i podkaste (42%) i forume (21%). Interesantno je da podkast već nekoliko godina beleži konstantan rast. Neki od ispitanika posebno navode razgovor sa kolegama, ali i neformalne viber grupe, kao važan kanal komunikacije i informisanja.

Prema brojnim istraživanjima, uticaj medija na sve aspekte života je neminovan. Ispitanici u Srbiji navode da neki medijski sadržaji loše utiču na njihovo raspoloženja, pa i na mentalno zdravlje, a među njima su vesti i informativni program o dešavanjima u našoj državi, i to za čak dve trećine ispitanika. Na osećaj mira ispitanika dominantno negativno utiču vesti i informativni program o dešavanjima u svetu, sadržaj iz tabloida i rijaliti programi.

Medijski sadržaji koji prema istraživanju pozitivno utiču na dve trećine ispitanika su kulturni sadržaji, pozitivne poslovne vesti i dostignuća, kao i inovacije, što je istaklo skoro 55 odsto ispitanika. Sportski uspesi i inspirativne životne priče takođe imaju pozitivan uticaj na konzumente ovih sadržaja, ali i kvalitetni filmski i serijski programi.

Uz neprekidan razvoj tehnologije, veštačka inteligencija postaje nezaobilazan deo svakodnevnog poslovanja, privatnog života i informisanja. AI alati omogućavaju veću efikasnost, produktivnost i inovacije, a u budućnost će njihov razvoj i primena svakako biti još izraženiji.

O istraživanju

Agencija Chapter 4 već sedam godina zaredom pokreće na komunikacijske teme u poslovnom ambijentu u Srbiji. Ovogodišnja anketa sprovedena je u periodu od 15. januara do 1.februara 2025. U anketi je učestvovalo 245 ispitanika iz različitih poslovnih sektora.

Chapter 4 PR je kompanija za odnose s javnošću i deo istoimene grupacije koja posluje širom Centralne i Jugoistočne Evrope, kao ekskluzivni predstavnik vodeće svetske komunikacijske mreže – Burson Global. Kompanijama i rukovodećim timovima pružamo savetovanje, razvoj i realizaciju komunikacijskih planova i projekata koji obuhvataju njihove ciljne grupe, a sa ciljem doprinosa poslovnim rezultatima kompanija. Chapter 4 PR tim poseduje bogato iskustvo u korporativnoj komunikaciji i finansijskom PR-u, u FMCG industriji, informacionim tehnologijama i farmaciji, u upravljanju kriznim situacijama i komunikaciji promena, kao i u posebnim komunikacijskim treninzima, digitalnim i kreativnim projektima. Tim agencije čine stručnjaci sa bogatim komunikacijskim i poslovnim iskustvom koji na profesionalan, etičan i inovativan način obezbeđuju najviši kvalitet podrške u internoj i eksternoj komunikaciji klijenata.

Ostali naslovi

Zašto svetski stručnjaci za vodosnabdevanje proučavaju Zrenjanin
Srpska ekonomija
Grad koji je više od dve decenije nije imao bezbednu vodu za piće danas se proučava kao globalni model. Projekat, koji kao međunarodni partner predvodi Metito Utilities, ušao je u uži izbor za „Projekat godine“. Evo kako se to dogodilo i zašto ova priča daleko prevazilazi granice Srbije
Od zelenih projekata do boljih usluga
Srpska ekonomija
Od ulaganja u zelenu tranziciju do unapređenja usluga koje ljudi svakodnevno koriste, 2025. godina donela je vidljive pomake širom Srbije, dok su Ujedinjene nacije i partneri fokus sa politika prebacivali na konkretne rezultate na terenu. Ovaj pregled rezultata donosi Izveštaj o radu UN u Srbiji za 2025. godinu
Poverljivi odnosi i eksploatacije u javno dostupnim aplikacijama glavni su vektori napada
Srpska ekonomija
Iako su glavni inicijalni vektori napada u 2025. ostali slični kao u 2024. godini, njihov kombinovani udeo porastao je na preko 80%. Javno dostupne aplikacije čine 43,7%, dok su poverljivi odnosi porasli sa 12,7% na 15,5%
CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa