Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje

Veštačka inteligencija
Srpska ekonomija

Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Od automatizacije napada do nadmudrivanja sistema visoke sigurnosti, veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća.

Nedavno istraživanje kompanije Kaspersky sprovedeno među stručnjacima za bezbednost informacija iz srednjih i velikih preduzeća širom sveta pokazalo je da 46% ispitanika smatra da je većina sajber napada sa kojima su se njihove organizacije susrele u poslednjih 12 meseci na neki način koristilo veštačku inteligenciju. Sajberkriminalci koriste veštačku inteligenciju na razne načine što dovodi do potrebe za novim načinom kako preduzeća mogu da zaštite svoje infrastrukture.

Kako sajberkriminalci koriste veštačku inteligenciju

Veštačka inteligencija omogućava sajberkriminalcima da napadaju svoje ciljeve sa većom brzinom i preciznošću. Jedna od najznačajnijih transformacija je način na koji je veštačka inteligencija iz korena promenila automatizovane kampanje za fišing i socijalni inženjering. Uz pomoć alata veštačke inteligencije, hakeri sada mogu da dubinski analiziraju podatke zaposlenih, saznaju njihove pozicije u kompaniji i obrasce ponašanja u komunikaciji, kao i da otkriju njihovu aktivnost na društvenim mrežama kako bi kreirali veoma personalizovane i verodostojne taktike socijalnog inženjeringa.

Zabrinjavajuće je to što sajberkriminalci u prevarama takođe koriste veštačku inteligenciju za generisanje dipfejk audio i video sadržaja, imitujući glasove i izgled direktora ili drugih rukovodilaca. Pored toga, veštačka inteligencija pomaže napadačima da zaobiđu tradicionalne bezbednosne mehanizme. Korišćenjem algoritama mašinskog učenja, napadač može testirati sve moguće varijante napada u realnom vremenu, što mu omogućava efikasniji način izbegavanja detekcije od strane sajberbezbednosnog softvera i zaštitnog zida.

Opseg pretnji i trošak za preduzeća

Pojava napada podržanih veštačkom inteligencijom znači da su sada sva preduzeća izložena većem riziku, bez obzira na njihovu delatnost i veličinu. Prethodno, neka preduzeća možda nisu bila percipirana kao potencijalne mete, ali veštačka inteligencija sada omogućava napadačima da prošire svoje operacije. Sajberkriminalci mogu napasti hiljade kompanija istovremeno uz minimalan napor. Napadi se sada mogu izvoditi efikasnije, dok se tragovi koji vode do izvora zlonamernog dela skrivaju.

Šteta povezana sa napadima vođenim veštačkom inteligencijom, kako finansijska, tako i reputaciona, može biti ozbiljna za preduzeća. Pored toga, mogu uslediti novčane kazne i pravni troškovi, kao i dugoročna šteta po poverenje kupaca, što je posebno osetljivo područje za sektore poput finansija, zdravstva i pravnih usluga, koji u velikoj meri zavise od poverenja potrošača i poverljivosti.

Kako preduzeća mogu da se zaštite

Kako bi se suprotstavile rastućoj pretnji od sajberkriminala vođenog veštačkom inteligencijom, preduzeća moraju da se fokusiraju na izgradnju sveobuhvatnog okvira sajberbezbednosti, a ne da se oslanjaju isključivo na rešenja zasnovana na veštačkoj inteligenciji. Iako alati bazirani na veštačkoj inteligenciji igraju ključnu ulogu u praćenju i detekciji pretnji u realnom vremenu, oni sami po sebi nisu dovoljni. Efektivna sajberbezbednost zahteva višeslojni pristup koji uključuje napredne bezbednosne alate, redovno obučavanje zaposlenih i proaktivno planiranje odgovora na incidente. Samo kombinovanjem tehnologije, edukacije i pripreme preduzeća mogu izgraditi otpornost koja je neophodna za suočavanje sa izazovima koje donose sve sofisticiranije pretnje vođene veštačkom inteligencijom.

Ostali naslovi

Šta je Srbija poručivala tokom 2025. godine
Srpska ekonomija
Hrana je bila početak. Ali, 2025. godina pokazala je da Srbija uz Wolt ne samo da dobro jede – već rešava svakodnevne obaveze, ugađa sebi i ponekad bira diskreciju. Danas je Wolt sinonim za svakodnevnu kupovinu – brzo, lako i lokalno. Beograd je, očekivano, vodeći grad po obimu naručivanja i širini kategorija
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)