Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Deficit zanatlija

Najveći izazov tržišta rada u 2024. godini
Srpska ekonomija

Po podacima sajta Poslovi Infostud, 2024. godinu obeležila je stabilnost na tržištu rada u Srbiji, sa ukupno objavljenih 73.732 oglasa za posao, što je za svega 0.7% više nego u 2023. godini. Ovaj blagi rast ukazuje na odsustvo velikih promena, ali i na kontinuitet u potražnji za radnicima.

Tržište rada isticalo je nekoliko ključnih oblasti koje su tradicionalno u vrhu po broju oglasa. Na samom vrhu nalaze se Trgovina/Prodaja, Proizvodnja, Uslužni sektor i zanati, Ugostiteljstvo i IT sektor.

Najtraženije pozicije tokom godine odražavale su činjenicu da su poslodavci u većoj meri tražili radnike sa srednjom stručnom spremom. Među njima su se izdvajali administrativni radnici, higijeničari, komercijalisti, konobari, magacioneri, kuvari, prodavci, radnici u proizvodnji, telefonski operateri i vozači. Ove pozicije ukazuju na značaj sektora koji podržavaju svakodnevne poslovne aktivnosti i osiguravaju njihovu nesmetanu realizaciju.

Kada govorimo o najtraženijim pozicijama, poslodavci su tokom 2024. godine nudili zarade koje su značajno varirale u zavisnosti od radnog mesta i sektora. Najvišu prosečnu zaradu ostvarivali su limari, sa 176.000 dinara, što ih stavlja na vrh ove liste. Sa druge strane, vozači su imali prosečnu platu od 120.000 dinara, što ih takođe svrstava u grupu visoko plaćenih zanimanja. Komercijalisti su mogli da očekuju zarade od 110.000 dinara, dok su kuvari prosečno zarađivali 105.000 dinara.

Telefonskim operaterima nuđeno je u proseku 100.000 dinara, a radnicima u proizvodnji i magacionerima 79.000 dinara i 74.000 dinara. Na donjem delu najtraženijih zanimanja nalaze se administrativni radnici, koji su prosečno mogli da ostvare 77.000 dinara, prodavci sa prosečnom zaradom od 70.000 dinara, i higijeničari, sa najnižom prosečnom platom od 66.000 dinara.

Razlike u visini plata reflektuju različite zahteve i specifične veštine potrebne za obavljanje ovih poslova, ali i tržišne uslove koji diktiraju vrednost pojedinih zanimanja.

Zanati na udaru deficita

Deficit radne snage nastavio je da pogađa zanatski sektor, gde se tokom godine osećala najizraženija potreba za frizerima, zidarima, autolimarima, limarima, armiračima, pekarima, metalostrugarima, mesarima, kozmetičarima, vodoinstalaterima i kuvarima.

Sva ova deficitarna zanimanja omogućavala su zarade koje su najmanje bile u rangu prosečne plate na republičkom nivou, dok su pojedini oglasi nudili čak i do 3.000 evra za određene pozicije. Ove brojke ukazuju na veliku potražnju i spremnost poslodavaca da značajno plate retke i potrebne veštine.

Potreba za inkluzivnijim tržištem

Za mlade ljude koji tek ulaze na tržište rada, 2024. godina donela je značajan broj prilika. Naime, čak 17.329 oglasa bilo je namenjeno mladima, što predstavlja 23.5% ukupnog broja. Ovi oglasi nudili su šansu za sticanje prvih radnih iskustava i ulazak u svet rada.

Nažalost, inkluzivnost je ostala izazov za tržište rada u Srbiji. Osobe sa invaliditetom imale su na raspolaganju svega 4.918 oglasa, što čini samo 5% ukupne ponude. Ovi podaci ukazuju na potrebu za jačanjem napora kako bi se inkluzivnost podigla na viši nivo i stvorile ravnopravnije mogućnosti za sve.

Ostali naslovi

CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje