Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta mladi očekuju i kako poslodavci mogu da odgovore?

Generacija Z preuzima tržište rada
Srpska ekonomija

Tokom oktobra 2024. godine, Startuj Infostud je sproveo istraživanje među 1805 mladih u Srbiji kako bi stekao dublji uvid u njihove stavove i iskustva na tržištu rada. Rezultati ukazuju na značajne promene koje generacija Z donosi u poslovno okruženje, ali i na izazove sa kojima se suočava na početku karijere.

Generacija Z, koja čini približno 30% svetske populacije, ubrzano zauzima važnu ulogu na globalnom tržištu rada, a predviđa se da će do 2026. godine njen udeo dostići isti procenat i među zaposlenima. Međutim, prelazak iz obrazovnog sistema u poslovno okruženje za mnoge mlade ljude u Srbiji predstavlja stresan i neizvestan period – više od 73% ispitanika smatra ovu tranziciju izazovnom, dok 60% njih ocenjuje da obrazovne institucije ne pružaju adekvatnu podršku u pripremi za tržište rada.

Posebno ranjiva grupa su stariji pripadnici generacije Z, uzrasta od 24 do 28 godina, od kojih 76% ističe stres i dileme pri izboru karijere, kao i žene, među kojima 81% navodi nedostatak organizacionih veština kao ključan izazov. Veliki broj mladih navodi da rade poslove nepovezane sa njihovim obrazovanjem, dok polovina zaposlenih razmatra promenu trenutnog poslodavca, najčešće zbog niskih primanja i ograničenih mogućnosti za napredovanje.

Fleksibilni modeli rada, poput remote i hibridnih opcija, postaju ključni faktor u privlačenju i zadržavanju mladih talenata. Generacija Z vrednuje ravnotežu između poslovnog i privatnog života, pa mogućnost rada sa različitih lokacija često postaje odlučujući faktor prilikom odabira poslodavca. Ovi modeli omogućavaju veću produktivnost, smanjenje stresa i bolju prilagodljivost potrebama zaposlenih, što se pokazuje kao vitalno za generaciju koja je navikla na tehnologiju i dinamičan način života.

Sa druge strane, optimizam ostaje prisutan kod 70% mladih, koji veruju u pozitivan razvoj svoje karijere. Ipak osećaj zabrinutosti se češće javlja kod starijih ispitanika i onih koji se suočavaju sa nesigurnošću na tržištu rada ili nedovoljnom podrškom za početnike.

Finansijska očekivanja ove generacije dodatno oslikavaju njihove ambicije. Mladi u proseku očekuju početnu platu od 89.345 dinara, dok im je željena plata tokom karijere gotovo dvostruko veća i iznosi 172.963 dinara. Najveća očekivanja imaju mladi iz Beograda i pripadnici muškog pola uzrasta od 15 do 19 godina.

Prilikom izbora poslodavca, mladi ističu značaj dobrog odnosa prema zaposlenima, mogućnosti za napredovanje i stabilnosti radnog mesta. Zanimljivo je da 66% njih ne bi prihvatilo rad u kompanijama gde postoji raskorak između slike koja se promoviše u javnosti i stvarnih uslova rada. Takođe, muškarci su skloniji preduzetništvu i radu u startapovima, dok žene preferiraju stabilnije pozicije u velikim organizacijama.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da poslodavci moraju prilagoditi svoje strategije kako bi privukli i zadržali mlade talente. Pružanje prilika za obuke, plaćene prakse i simulacije intervjua mogu mladima značajno olakšati prelazak iz “školskih klupa” na radno mesto. Pored toga, jasno komuniciranje vrednosti i pravila kompanije, uz obezbeđivanje adekvatnih finansijskih uslova, ključni su za motivaciju i zadovoljstvo mladih zaposlenih.

Generacija Z unosi nove perspektive i energiju u radno okruženje. Razumevanje njihovih potreba i očekivanja od strane poslodavaca ne samo da može pomoći u prevazilaženju trenutnih izazova, već i doprineti stvaranju dinamičnog, produktivnog i harmoničnog tržišta rada.

Ostali naslovi

Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost