Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Šta mladi očekuju i kako poslodavci mogu da odgovore?

Generacija Z preuzima tržište rada
Srpska ekonomija

Tokom oktobra 2024. godine, Startuj Infostud je sproveo istraživanje među 1805 mladih u Srbiji kako bi stekao dublji uvid u njihove stavove i iskustva na tržištu rada. Rezultati ukazuju na značajne promene koje generacija Z donosi u poslovno okruženje, ali i na izazove sa kojima se suočava na početku karijere.

Generacija Z, koja čini približno 30% svetske populacije, ubrzano zauzima važnu ulogu na globalnom tržištu rada, a predviđa se da će do 2026. godine njen udeo dostići isti procenat i među zaposlenima. Međutim, prelazak iz obrazovnog sistema u poslovno okruženje za mnoge mlade ljude u Srbiji predstavlja stresan i neizvestan period – više od 73% ispitanika smatra ovu tranziciju izazovnom, dok 60% njih ocenjuje da obrazovne institucije ne pružaju adekvatnu podršku u pripremi za tržište rada.

Posebno ranjiva grupa su stariji pripadnici generacije Z, uzrasta od 24 do 28 godina, od kojih 76% ističe stres i dileme pri izboru karijere, kao i žene, među kojima 81% navodi nedostatak organizacionih veština kao ključan izazov. Veliki broj mladih navodi da rade poslove nepovezane sa njihovim obrazovanjem, dok polovina zaposlenih razmatra promenu trenutnog poslodavca, najčešće zbog niskih primanja i ograničenih mogućnosti za napredovanje.

Fleksibilni modeli rada, poput remote i hibridnih opcija, postaju ključni faktor u privlačenju i zadržavanju mladih talenata. Generacija Z vrednuje ravnotežu između poslovnog i privatnog života, pa mogućnost rada sa različitih lokacija često postaje odlučujući faktor prilikom odabira poslodavca. Ovi modeli omogućavaju veću produktivnost, smanjenje stresa i bolju prilagodljivost potrebama zaposlenih, što se pokazuje kao vitalno za generaciju koja je navikla na tehnologiju i dinamičan način života.

Sa druge strane, optimizam ostaje prisutan kod 70% mladih, koji veruju u pozitivan razvoj svoje karijere. Ipak osećaj zabrinutosti se češće javlja kod starijih ispitanika i onih koji se suočavaju sa nesigurnošću na tržištu rada ili nedovoljnom podrškom za početnike.

Finansijska očekivanja ove generacije dodatno oslikavaju njihove ambicije. Mladi u proseku očekuju početnu platu od 89.345 dinara, dok im je željena plata tokom karijere gotovo dvostruko veća i iznosi 172.963 dinara. Najveća očekivanja imaju mladi iz Beograda i pripadnici muškog pola uzrasta od 15 do 19 godina.

Prilikom izbora poslodavca, mladi ističu značaj dobrog odnosa prema zaposlenima, mogućnosti za napredovanje i stabilnosti radnog mesta. Zanimljivo je da 66% njih ne bi prihvatilo rad u kompanijama gde postoji raskorak između slike koja se promoviše u javnosti i stvarnih uslova rada. Takođe, muškarci su skloniji preduzetništvu i radu u startapovima, dok žene preferiraju stabilnije pozicije u velikim organizacijama.

Rezultati istraživanja ukazuju na to da poslodavci moraju prilagoditi svoje strategije kako bi privukli i zadržali mlade talente. Pružanje prilika za obuke, plaćene prakse i simulacije intervjua mogu mladima značajno olakšati prelazak iz “školskih klupa” na radno mesto. Pored toga, jasno komuniciranje vrednosti i pravila kompanije, uz obezbeđivanje adekvatnih finansijskih uslova, ključni su za motivaciju i zadovoljstvo mladih zaposlenih.

Generacija Z unosi nove perspektive i energiju u radno okruženje. Razumevanje njihovih potreba i očekivanja od strane poslodavaca ne samo da može pomoći u prevazilaženju trenutnih izazova, već i doprineti stvaranju dinamičnog, produktivnog i harmoničnog tržišta rada.

Ostali naslovi

Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih