Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Najbolji rezultati u oblasti društvene odgovornosti i brige o zaposlenima

Istraživanje Američke privredne komore o nivou ESG zrelosti poslovnog sektora u Srbiji
Srpska ekonomija

Istraživanje koje je sprovela Američka privredna komora u Srbiji u saradnji sa konsultantskom kompanijom EY, pod nazivom „Uvidi o politikama i aktivnostima kompanija u oblasti ESG-a i održivosti“, otkriva ključne trendove i izazove s kojima se kompanije u Srbiji suočavaju u implementaciji ESG (Environmental, Social, Governance) praksi.

„Istraživanje je sprovedeno kroz dva odvojena, ali komplementarna dela – ispitivanje vizure strateškog tj. najvišeg menadžmenta iz 155 kompanija članica AmCham-a, kao i uvide ekspertskog nivoa iz 70 kompanija članica o konkretnim politikama i aktivnostima kompanija u oblasti zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja koje primenjuju. Time smo želeli da obezbedimo sveobuhvatan pregled trenutnog stanja i strateških pravaca razvoja u oblasti ESG-a, ali i da ispitamo glavne mogućnosti za dalja unapređenja,“ rekla je Amalija Pavić, zamenica direktora AmCham-a.

Na konferenciji pod nazivom „REsponsible BuSiness DialoGue“, koja je okupila predstavnike poslovne zajednice, lokalne i međunarodne eksperte i organizacije civilnog društva, istaknuto je da su velike kompanije te koje su predvodnici promena u oblasti održivog poslovanja, postavljajući standarde i služeći kao primer i podrška malim i srednjim preduzećima da prihvate principe održivosti i integrišu ESG standarde u svoje poslovanje. „Istraživanje pokazuje da kompanije članice AmCham-a prepoznaju da primena ESG principa ne samo da poboljšava njihovu poziciju na tržištu i odnose sa kupcima, već i utiče na izbor poslodavca, jer zaposleni sve više obraćaju pažnju na ovu temu prilikom odlučivanja o zaposlenju. ESG postaje ne samo etički imperativ, već i strateška prilika za uspeh na tržištu“, istakao je Stefan Lazarević, predsednik Američke privredne komore.

Konferencija je pružila uvid u najnovije globalne i EU politike, trendove i inovacije u praksi održivosti. Poseban fokus bio je na zaštiti prirodnih resursa kroz investicije privatnog sektora, uz primere dobre prakse organizacija poput The Nature Conservancy (TNC), CreditNature iz Velike Britanije. Diskutovano je o inicijativama privatnih ulaganja kompanija u zaštitu vodenih resursa, biodiverziteta, obnovu ekosistema, kao i razvoju novih mehanizama finansiranja koji se u svetu koriste.

Pored toga, učesnici su imali priliku da čuju o različitim scenarijima klimatskih promena od strane profesora Vladimira Đorđevića sa Fizičkog fakulteta, strategijama zaštite biodiverziteta od strane Nataše Kalauz direktorke WWF Adria, najnovijim dešavanjima u Evropskoj uniji kada je reč o razvoju regulative u oblasti održivosti, kakva je budućnost zelenog finansiranja i investicija zasnovanih na prirodi, kao i o primerima kompanija koje ulažu u inovacije u oblasti održivosti.

U okviru konferencije, organizovan je Sajam održivih rešenja, čiji je cilj povezivanje inovatora i pružaoca održivih rešenja iz sektora malih i srednjih preduzeća, kao i startapova, sa kompanijama članicama AmCham-a koje su u potrazi za konkretnim i inovativnim rešenjima za unapređenje svojih poslovnih praksi u skladu sa ESG principima.

Nalazi istraživanja

Razlozi zbog kojih se kompanije bave ESG temama - Sticanje konkurentske prednosti i jačanje odnosa sa kupcima prepoznati su kao dva ključna razloga za sprovođenje ESG aktivnosti, za čime sledi jačanje odnosa sa zaposlenima.

Najznačajnije preporuke za povećanje efikasnosti politika ESG-a se razlikuju zavisno od toga da li je pitanje postavljeno ESG menadžerima i top menadžerima, ali vode istom cilju. Top menadžeri se fokusiraju na implementaciju jasnih internih ESG politika i procedura i povećanje budžetskih sredstava za sprovođenje ESG programa i aktivnosti. Sa druge strane, preporuke ESG menadžera se fokusiraju na sistemsko prepoznavanje ESG ciljeva u svim sektorima rada kompanije, veće ulaganje u edukaciju svih zaposlenih, bolja saradnja između različitih sektora unutar kompanije na ESG aktivnostima, ali i jasnija artikulacija ESG ciljeva za zaposlene.

Fokus na edukaciju je primetan i kada se analiziraju konkretni planovi za narednu godinu - oko 71% ispitanih kompanija planira ulaganje u obuke i edukaciju zaposlenih, sa fokusom na razumevanje ESG regulativa, standarda i izveštavanja, upoznavanje sa najboljim globalnim praksama i razvoj lidera u ESG temama.

Ključne teme i izazovi - stavovi ESG i top menadžera oko prioritetnih tema u domenu ESG-a u narednih 12 meseci se razlikuju. Dok kod ESG menadžera preovlađuju teme iz E komponente ESG-a – dekarbonizacija, povećanje utroška zelene energije i upravljanje otpadom, top menadžeri prednost daju temama iz S komponente – veće uključivanje i zadovoljstvo zaposlenih, politike raznolikosti, jednakosti i inkluzije, kao i bezbednost i zdravlje na radu. Sa druge strane, izazovi su isti za sve i nalaze se u E komponenti - smanjenje GHG emisija, povećanje udela obnovljivih izvora energije i upravljanje otpadom.

Zaštita životne sredine - Od ispitanih kompanija, njih 35 je postavilo ciljeve za dostizanje „net-zero“ emisije, od čega polovina taj cilj treba da ispuni već do 2030. godine. Najpopularnije mere su svakako u povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije, primeni energetski efikasnih tehnologija i efikasnom upravljanju otpadom, ali većina ispitanika navodi da se suočavaju sa izazovima u implementaciji ovih mera u praksi. Pored nedovoljno podsticajnog regulatornog okvira (poput izostanka dosledne primene principa „zagađivač plaća“ u sistemu ekoloških naknada), ograničenih dostupnih izvora obnovljive energije, kao i reciklažnih kapaciteta, ograničena vidljivost i kontrola nad emisijama u lancu snabdevanja je jedan najvećih izazova na koji kompanije signaliziraju.

Društvena odgovornost i briga o zaposlenima - kompanije AmCham-a pokazuju visok nivo posvećenosti inkluziji, rodnoj ravnopravnosti i brizi o zaposlenima. O posvećenosti kompanija politikama inkluzivnosti govori i činjenica da je u preko 40% kompanija članica uspostavljen rodni paritet u najvišim upravljačkim strukturama (ili čak premašen u korist žena), dok u preko 80% kompanija učešće žena u upravljačkim strukturama nije ispod 1/3.

Korporativno upravljanje - Preko 80% ispitanika implementira ključne politike korporativnog upravljanja, posebno one koje se odnose na etičko ponašanje, borbu protiv korupcije, zaštitu uzbunjivača i privatnost podataka, i to iznad nivoa koji nalažu lokalni zakoni.

Odgovornost lanca dobavljača je jedan od najvećih izazova kada je reč o sve tri komponente ESG-a. Među glavnim problemima koje su kompanije identifikovale, posebno se izdvaja ograničena vidljivost i kontrola nad emisijama u lancu snabdevanja, kao i teškoće u praćenju i implementaciji društveno odgovornih i upravljačkih praksi u ovom kontekstu.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke