Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Najbolji rezultati u oblasti društvene odgovornosti i brige o zaposlenima

Istraživanje Američke privredne komore o nivou ESG zrelosti poslovnog sektora u Srbiji
Srpska ekonomija

Istraživanje koje je sprovela Američka privredna komora u Srbiji u saradnji sa konsultantskom kompanijom EY, pod nazivom „Uvidi o politikama i aktivnostima kompanija u oblasti ESG-a i održivosti“, otkriva ključne trendove i izazove s kojima se kompanije u Srbiji suočavaju u implementaciji ESG (Environmental, Social, Governance) praksi.

„Istraživanje je sprovedeno kroz dva odvojena, ali komplementarna dela – ispitivanje vizure strateškog tj. najvišeg menadžmenta iz 155 kompanija članica AmCham-a, kao i uvide ekspertskog nivoa iz 70 kompanija članica o konkretnim politikama i aktivnostima kompanija u oblasti zaštite životne sredine, društvene odgovornosti i korporativnog upravljanja koje primenjuju. Time smo želeli da obezbedimo sveobuhvatan pregled trenutnog stanja i strateških pravaca razvoja u oblasti ESG-a, ali i da ispitamo glavne mogućnosti za dalja unapređenja,“ rekla je Amalija Pavić, zamenica direktora AmCham-a.

Na konferenciji pod nazivom „REsponsible BuSiness DialoGue“, koja je okupila predstavnike poslovne zajednice, lokalne i međunarodne eksperte i organizacije civilnog društva, istaknuto je da su velike kompanije te koje su predvodnici promena u oblasti održivog poslovanja, postavljajući standarde i služeći kao primer i podrška malim i srednjim preduzećima da prihvate principe održivosti i integrišu ESG standarde u svoje poslovanje. „Istraživanje pokazuje da kompanije članice AmCham-a prepoznaju da primena ESG principa ne samo da poboljšava njihovu poziciju na tržištu i odnose sa kupcima, već i utiče na izbor poslodavca, jer zaposleni sve više obraćaju pažnju na ovu temu prilikom odlučivanja o zaposlenju. ESG postaje ne samo etički imperativ, već i strateška prilika za uspeh na tržištu“, istakao je Stefan Lazarević, predsednik Američke privredne komore.

Konferencija je pružila uvid u najnovije globalne i EU politike, trendove i inovacije u praksi održivosti. Poseban fokus bio je na zaštiti prirodnih resursa kroz investicije privatnog sektora, uz primere dobre prakse organizacija poput The Nature Conservancy (TNC), CreditNature iz Velike Britanije. Diskutovano je o inicijativama privatnih ulaganja kompanija u zaštitu vodenih resursa, biodiverziteta, obnovu ekosistema, kao i razvoju novih mehanizama finansiranja koji se u svetu koriste.

Pored toga, učesnici su imali priliku da čuju o različitim scenarijima klimatskih promena od strane profesora Vladimira Đorđevića sa Fizičkog fakulteta, strategijama zaštite biodiverziteta od strane Nataše Kalauz direktorke WWF Adria, najnovijim dešavanjima u Evropskoj uniji kada je reč o razvoju regulative u oblasti održivosti, kakva je budućnost zelenog finansiranja i investicija zasnovanih na prirodi, kao i o primerima kompanija koje ulažu u inovacije u oblasti održivosti.

U okviru konferencije, organizovan je Sajam održivih rešenja, čiji je cilj povezivanje inovatora i pružaoca održivih rešenja iz sektora malih i srednjih preduzeća, kao i startapova, sa kompanijama članicama AmCham-a koje su u potrazi za konkretnim i inovativnim rešenjima za unapređenje svojih poslovnih praksi u skladu sa ESG principima.

Nalazi istraživanja

Razlozi zbog kojih se kompanije bave ESG temama - Sticanje konkurentske prednosti i jačanje odnosa sa kupcima prepoznati su kao dva ključna razloga za sprovođenje ESG aktivnosti, za čime sledi jačanje odnosa sa zaposlenima.

Najznačajnije preporuke za povećanje efikasnosti politika ESG-a se razlikuju zavisno od toga da li je pitanje postavljeno ESG menadžerima i top menadžerima, ali vode istom cilju. Top menadžeri se fokusiraju na implementaciju jasnih internih ESG politika i procedura i povećanje budžetskih sredstava za sprovođenje ESG programa i aktivnosti. Sa druge strane, preporuke ESG menadžera se fokusiraju na sistemsko prepoznavanje ESG ciljeva u svim sektorima rada kompanije, veće ulaganje u edukaciju svih zaposlenih, bolja saradnja između različitih sektora unutar kompanije na ESG aktivnostima, ali i jasnija artikulacija ESG ciljeva za zaposlene.

Fokus na edukaciju je primetan i kada se analiziraju konkretni planovi za narednu godinu - oko 71% ispitanih kompanija planira ulaganje u obuke i edukaciju zaposlenih, sa fokusom na razumevanje ESG regulativa, standarda i izveštavanja, upoznavanje sa najboljim globalnim praksama i razvoj lidera u ESG temama.

Ključne teme i izazovi - stavovi ESG i top menadžera oko prioritetnih tema u domenu ESG-a u narednih 12 meseci se razlikuju. Dok kod ESG menadžera preovlađuju teme iz E komponente ESG-a – dekarbonizacija, povećanje utroška zelene energije i upravljanje otpadom, top menadžeri prednost daju temama iz S komponente – veće uključivanje i zadovoljstvo zaposlenih, politike raznolikosti, jednakosti i inkluzije, kao i bezbednost i zdravlje na radu. Sa druge strane, izazovi su isti za sve i nalaze se u E komponenti - smanjenje GHG emisija, povećanje udela obnovljivih izvora energije i upravljanje otpadom.

Zaštita životne sredine - Od ispitanih kompanija, njih 35 je postavilo ciljeve za dostizanje „net-zero“ emisije, od čega polovina taj cilj treba da ispuni već do 2030. godine. Najpopularnije mere su svakako u povećanju korišćenja obnovljivih izvora energije, primeni energetski efikasnih tehnologija i efikasnom upravljanju otpadom, ali većina ispitanika navodi da se suočavaju sa izazovima u implementaciji ovih mera u praksi. Pored nedovoljno podsticajnog regulatornog okvira (poput izostanka dosledne primene principa „zagađivač plaća“ u sistemu ekoloških naknada), ograničenih dostupnih izvora obnovljive energije, kao i reciklažnih kapaciteta, ograničena vidljivost i kontrola nad emisijama u lancu snabdevanja je jedan najvećih izazova na koji kompanije signaliziraju.

Društvena odgovornost i briga o zaposlenima - kompanije AmCham-a pokazuju visok nivo posvećenosti inkluziji, rodnoj ravnopravnosti i brizi o zaposlenima. O posvećenosti kompanija politikama inkluzivnosti govori i činjenica da je u preko 40% kompanija članica uspostavljen rodni paritet u najvišim upravljačkim strukturama (ili čak premašen u korist žena), dok u preko 80% kompanija učešće žena u upravljačkim strukturama nije ispod 1/3.

Korporativno upravljanje - Preko 80% ispitanika implementira ključne politike korporativnog upravljanja, posebno one koje se odnose na etičko ponašanje, borbu protiv korupcije, zaštitu uzbunjivača i privatnost podataka, i to iznad nivoa koji nalažu lokalni zakoni.

Odgovornost lanca dobavljača je jedan od najvećih izazova kada je reč o sve tri komponente ESG-a. Među glavnim problemima koje su kompanije identifikovale, posebno se izdvaja ograničena vidljivost i kontrola nad emisijama u lancu snabdevanja, kao i teškoće u praćenju i implementaciji društveno odgovornih i upravljačkih praksi u ovom kontekstu.

Ostali naslovi

Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost