Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Nova strategija za stare izazove

Korak ka uspešnoj reintegraciji povratnika
Srpska ekonomija

Povratak u domovinu često je izazov koji prevazilazi individualne priče povratnika. Oni koji se vraćaju u Srbiju po osnovu sporazuma o readmisiji, prinudno ili svojevoljno, suočavaju se sa nizom poteškoća: od ponovne izgradnje života u zemlji iz koje su jednom otišli, preko prevazilaženja traumatičnih iskustava iz inostranstva, pa do pristupa pravima u složenom sistemu podrške. Sve to čini proces njihove reintegracije otežanim, koji zahteva sveobuhvatan pristup prilagođen njihovim specifičnim potrebama. Upravo zbog toga, Nacrt predloga Nacionalnog programa za reintegraciju povratnika za period 2024–2026. godine, predstavlja značajan korak ka unapređenju sistema podrške povratnicima.

Miloš Mihajlović, načelnik Odeljenja za primarni prihvat i ostvarivanje prava povratnika po sporazumu o readmisiji u Komesarijatu za izbeglice i migracije Republike Srbije (KIRS), ističe značaj ovog dokumenta:

„Radna grupa KIRS izradila je nacrt predloga Programa za reintegraciju povratnika po osnovu sporazuma o readmisiji i prateći Akcioni plan za period 2024–2026. godine. Ova dva strateška dokumenta, izrađena uz podršku Međunarodne organizacije za migracije (IOM), GIZ i Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), predstavljaju prvi sveobuhvatni okvir za uređenje procesa reintegracije povratnika po osnovu readmisije u poslednjih 15 godina‟.

Kako dodaje, Program i prateći Akcioni plan imaju za cilj da unaprede sistem podrške povratnicima kroz rešavanje ključnih pitanja u oblastima stanovanja, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstvene i socijalne zaštite, kao i borbe protiv diskriminacije i društvene marginalizacije.

„Izrada ovih dokumenata predstavlja važan korak ka ispunjavanju međunarodnih obaveza Republike Srbije, kao i jačanju saradnje između državnih institucija, lokalnih samouprava i međunarodnih partnera u oblasti migracija i reintegracije. Zahvaljujemo se našim partnerima – IOM, GIZ i UNDP – na značajnoj podršci u izradi ovih strateških dokumenata, koji će doprineti održivoj reintegraciji povratnika i unapređenju njihovog položaja u lokalnim zajednicama‟, navodi Mihajlović.

Put do strategije: Od podrške do rezultata

Nemačka razvojna saradnja kroz programe koje u Srbiji sprovodi Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ) GmbH, od 20216. godine aktivno podržava KIRS u unapređenje upravljanja migracijama u Srbiji. Ova saradnja donela je konkretne rezultate koji vode efektivnom i održivom sistemu podrške za reintegraciju povratnika. Dobre prakse koje su razvijane u okviru Nemačkog centra za migracije, stručno obrazovanje i karijeru - DIMAK postale su sastavni deo ovog strateškog dokumenta.

Među značajnim rezultatima su unapređen kvalitet usluga informisanja i savetovanja povratnika i upućivanja na adekvatne mere podrške od strane KIRS. Razvijena je elektronska baza podataka, koja treba da omogući poverenicima u lokalnim zajednicama bolju procenu potreba povratnika, planiranje mera podrške i praćenje efekata Aplikacija Kataloga usluga, na jednom mestu objedinjuje dostupne programe podrške i olakšava savetnicima i poverenicima da unaprede informisanje i savetovanje povratnika, ali i samim povratnicima pomaže da se lakše snađu u složenom sistemu dostupne podrške.

Fokus na lokalnu zajednicu: Bolja koordinacija i međusektorska saradnja

Uloga poverenika za izbeglice i migracije u lokalnim zajednicama ističe se kao ključna za uspeh programa. Oni su prvi kontakt povratnika sa sistemom podrške. U narednom periodu planiraju se skupovi razmene iskustva i obuke na lokalnom nivou koje za cilj imaju unapređenje njihove koordinacije sa relevantnim lokalnim institucijama i organizacijama civilnog društva. U predlogu programa predviđa se saradnja sa zdravstvenim ustanovama, centrima za socijalni rad, školama, ali i mobilnim timovima romskih koordinatora, zdravstvenih medijatora i pedagoških asistenata i organizacijama civilnog društva

Važnost ovog programa, za koji se javna rasprava upravo završila, meri se ne samo brojem povratnika kojima je pružena podrška, već i time koliko je promenio način na koji zajednica posmatra i dočekuje ljude koji se vraćaju. Jer reintegracija nije samo individualni izazov – ona je ogledalo društvene kohezije i institucionalne spremnosti.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke