Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Jesen je pravo vreme za sadnju

Saznajte sve o urbanom baštovanstvu
Srpska ekonomija

Život u gradu ne mora da znači da nismo povezani sa prirodom. Zeleno utočište možemo napraviti i sami. Naime, urbano baštovanstvo je rastući globalni trend koji uveliko stiže i kod nas. Podrazumeva uzgajanje kako dekorativnih biljaka, tako i voća, povrća ili začinskog bilja na krovnim terasama, balkonima, krovovima, u zajedničkim baštama, vertikalnim vrtovima. Stručnjaci kažu i da su poslednji meseci u godini idealni za sadnju mnogih biljnih kultura, stoga je jesen pravo vreme za novu eko avanturu.

Novi hobi – zdravije okruženje

Za mnoge urbane baštovane, ova aktivnost je ne samo hobi, već i pitanje brige o zdravlju i životnoj sredini. Baveći se urbanim baštovanstvom ujedno vodimo računa o okolini i oplemenjujemo je raskošnim biljkama i cvećem. Kada negujemo sopstveno dvorište, ne ulepšavamo samo svoje okruženje, već i svakodnevicu svojih komšija, prijatelja i članova porodice čineći je bogatijom i prijatnijom. Stvarajući urbanu zelenu oazu, pravimo kutak za druženje, uživanje u kafi sa društvom i stvaranje neprocenjivih zajedničkih uspomena.

Jesenji dani su idealan trenutak za planiranje uređenja dvorišta i druženja tokom prolećnih i letnjih meseci. Zato, dok i sami ne postanete urbani baštovan, nominujte komšiju, prijatelja ili kolegu za najboljeg urbanog baštovana u okviru novog konkursa kompanije Nestlé. Možda baš Vi budete ti čiji prijatelj ili komšija će poneti titulu najboljeg urbanog baštovana, čime ćete osvojiti vrednu nagradu.

Kako započeti svoj baštovanski put otkriva i prošlogodišnji pobednik ovog konkursa koji je uspešno spojio arhitekturu i vrtlarstvo. Tvrdi da te dve discipline čine savršeni spoj, budući da se nadopunjuju i čine gradove zelenijim i održivijim.

„Arhitektura i baštovanstvo su u neraskidivoj vezi. Ja već tri godine imam svoj zeleni krov i aktivno radim na njegovom održavanju. Moj zeleni krov je ujedno i moj član porodice. Jako je važno da svako od nas brine o životnoj sredini i doprinese koliko može. Početnicima u baštovanstvu preporučio bih da izbegavaju sadnju višegodišnjih biljaka koje imaju agresivan koreni sistem, koji može znatno oštetiti prostor u kom sade. Mogu se opredeliti za jednosezonsko i višesezonsko cveće, čajeve, povrće, začinsko bilje, voće sa kontrolisanim rastom (u saksijama) i tome slično“, kaže najbolji urbani baštovan za 2023. godinu.

Jesen je pravo vreme za početak

Planiranje prolećne sezone omogućava vam da budete spremni na vreme, te da svaki početak bude što uspešniji. Bez obzira na to da li se radi o prostoru na balkonu ili krovu, rezultati su najbolji kada se pravilno planira i predano radi. Osim toga, sadnja mnogih saksijskih biljaka preporučuje se upravo u ovo doba godine, a već u proleće možete se radovati prvim pupoljcima.

Promene kreću od svakog domaćinstva

Prema studijama istraživača sa Univerziteta Jejl i Univerziteta u Nandžingu, utvrđeno je da u Evropi urbano ozelenjavanje nadoknađuje stopu urbanog zagrevanja u proseku za 0,13 stepeni Celzijusa tokom jedne decenije. Korišćenje zelenih krovova, baštovanstvo u gradovima i ekološki prihvatljive tehnologije postaju značajni činioci smanjenja zagađenja, ublažavanja posledica poplava, suša i drugih nepogoda. Klima se brzo menja, i što pre svi prepoznamo važnost odgovornog odnosa prema prirodi, to ćemo biti bliže rešavanju tih problema.

Da bismo sačuvali svet za buduće generacije, potrebno je da svako od nas prepozna svoju ulogu i počne da deluje već danas. Podsetimo, u toku je konkurs za najboljeg urbanog baštovana u 2024. godini, te svoj poduhvat možete započeti nominacijom dragih ljudi, ili pak pronaći inspiraciju u moru pozitivnih primera u zajednici. Od tuđeg, preko svog dvorišta, doći ćemo do zdravijeg okruženja za sve nas. Zato hajde da sada zajedno kažemo – neka komšiji bude trava zelenija!

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane