Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Jesen je pravo vreme za sadnju

Saznajte sve o urbanom baštovanstvu
Srpska ekonomija

Život u gradu ne mora da znači da nismo povezani sa prirodom. Zeleno utočište možemo napraviti i sami. Naime, urbano baštovanstvo je rastući globalni trend koji uveliko stiže i kod nas. Podrazumeva uzgajanje kako dekorativnih biljaka, tako i voća, povrća ili začinskog bilja na krovnim terasama, balkonima, krovovima, u zajedničkim baštama, vertikalnim vrtovima. Stručnjaci kažu i da su poslednji meseci u godini idealni za sadnju mnogih biljnih kultura, stoga je jesen pravo vreme za novu eko avanturu.

Novi hobi – zdravije okruženje

Za mnoge urbane baštovane, ova aktivnost je ne samo hobi, već i pitanje brige o zdravlju i životnoj sredini. Baveći se urbanim baštovanstvom ujedno vodimo računa o okolini i oplemenjujemo je raskošnim biljkama i cvećem. Kada negujemo sopstveno dvorište, ne ulepšavamo samo svoje okruženje, već i svakodnevicu svojih komšija, prijatelja i članova porodice čineći je bogatijom i prijatnijom. Stvarajući urbanu zelenu oazu, pravimo kutak za druženje, uživanje u kafi sa društvom i stvaranje neprocenjivih zajedničkih uspomena.

Jesenji dani su idealan trenutak za planiranje uređenja dvorišta i druženja tokom prolećnih i letnjih meseci. Zato, dok i sami ne postanete urbani baštovan, nominujte komšiju, prijatelja ili kolegu za najboljeg urbanog baštovana u okviru novog konkursa kompanije Nestlé. Možda baš Vi budete ti čiji prijatelj ili komšija će poneti titulu najboljeg urbanog baštovana, čime ćete osvojiti vrednu nagradu.

Kako započeti svoj baštovanski put otkriva i prošlogodišnji pobednik ovog konkursa koji je uspešno spojio arhitekturu i vrtlarstvo. Tvrdi da te dve discipline čine savršeni spoj, budući da se nadopunjuju i čine gradove zelenijim i održivijim.

„Arhitektura i baštovanstvo su u neraskidivoj vezi. Ja već tri godine imam svoj zeleni krov i aktivno radim na njegovom održavanju. Moj zeleni krov je ujedno i moj član porodice. Jako je važno da svako od nas brine o životnoj sredini i doprinese koliko može. Početnicima u baštovanstvu preporučio bih da izbegavaju sadnju višegodišnjih biljaka koje imaju agresivan koreni sistem, koji može znatno oštetiti prostor u kom sade. Mogu se opredeliti za jednosezonsko i višesezonsko cveće, čajeve, povrće, začinsko bilje, voće sa kontrolisanim rastom (u saksijama) i tome slično“, kaže najbolji urbani baštovan za 2023. godinu.

Jesen je pravo vreme za početak

Planiranje prolećne sezone omogućava vam da budete spremni na vreme, te da svaki početak bude što uspešniji. Bez obzira na to da li se radi o prostoru na balkonu ili krovu, rezultati su najbolji kada se pravilno planira i predano radi. Osim toga, sadnja mnogih saksijskih biljaka preporučuje se upravo u ovo doba godine, a već u proleće možete se radovati prvim pupoljcima.

Promene kreću od svakog domaćinstva

Prema studijama istraživača sa Univerziteta Jejl i Univerziteta u Nandžingu, utvrđeno je da u Evropi urbano ozelenjavanje nadoknađuje stopu urbanog zagrevanja u proseku za 0,13 stepeni Celzijusa tokom jedne decenije. Korišćenje zelenih krovova, baštovanstvo u gradovima i ekološki prihvatljive tehnologije postaju značajni činioci smanjenja zagađenja, ublažavanja posledica poplava, suša i drugih nepogoda. Klima se brzo menja, i što pre svi prepoznamo važnost odgovornog odnosa prema prirodi, to ćemo biti bliže rešavanju tih problema.

Da bismo sačuvali svet za buduće generacije, potrebno je da svako od nas prepozna svoju ulogu i počne da deluje već danas. Podsetimo, u toku je konkurs za najboljeg urbanog baštovana u 2024. godini, te svoj poduhvat možete započeti nominacijom dragih ljudi, ili pak pronaći inspiraciju u moru pozitivnih primera u zajednici. Od tuđeg, preko svog dvorišta, doći ćemo do zdravijeg okruženja za sve nas. Zato hajde da sada zajedno kažemo – neka komšiji bude trava zelenija!

Ostali naslovi

Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih