Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kako e-fakture utiču na knjigovodstvo

Milan Trbojević, knjigovođa
Foto: Milan Trbojević
Srpska ekonomija

Posle više od dve godine rada e-Faktura (SEF), došlo je do značajnih promena u načinu funkcionisanja knjigovodstvenih i poslovnih procesa. Automatizacija, efikasnost i smanjenje grešaka deo su benefita koje je ovaj sistem doneo pravnim subkektima. Koji su izazovi prilagođavanja, a koje prednosti koje donosi e-fakturisanje, pitali smo knjigovođu Milana Trbojevića.

Da li sada, posle više od dve godine rada u SEF-u, možete da prenesete svoje iskustvo rada?

Posle više od dve godine rada mogu da kažem da je rad sa SEF-om doneo nekoliko pozitivnih promena. Pre svega, automatizaciju procesa kroz korišćenje API servisa na portalu. Knjigovodstveni softveri su povezani sa portalom i automatski možemo povlačiti primljene fakture i odabravati ih. Za nas kao knjigovođe to znači efikasniji rad i bolje praćenje svih obaveza u realnom vremenu i smanjenje grešaka pri knjiženju. Kada je nešto novo, svi imamo strah kako ćemo se snaći. Prednost je i ta što je sistem osmišljen tako da smanjuje mogućnost greške, koja se sastoji u tome da faktura ne sadrži neki obavezni zakonski element, što je ranije, kada nije bilo sistema, bilo prepušteno ljudskom faktoru. Meni je posebno drago što prelaskom na ovaj sistem nema više ovakvih situacija i rečenica: „Molim vas, pošaljite poštom fakturu sa pečatom.“ Kada kažem da ne koristimo pečat i da nije zakonski obavezan, odgovor je bio: „Ali nama je potreban.“ Toga sada više nema.

Kako su se prilagodila mikropreduzeća, a kako srednja pravna lica?

Prilagođavanje je bilo izazovnije za mikropreduzeća, jer su mnogi od njih tek ulazili u svet digitalizacije, što im je u početku predstavljalo dodatno opterećenje. Međutim, uz našu podršku, mnogi su se brzo prilagodili. Našim klijentima smo obezbedili obuku i podršku da to što brže savladaju. Srednja pravna lica – to su preduzeća srednje veličine, npr. oko 250 zaposlenih, u većini slučajeva su se brže prilagodila, jer su već imala razvijenije sisteme i resurse za implementaciju SEF-a.

Da li danas postoje firme koje nisu u mogućnosti da same unose e-fakture i traže pomoć knjigovođe da on to radi umesto njih, i kako to funkcioniše u praksi?

Da, i dalje postoje firme koje se oslanjaju na pomoć knjigovođa, posebno manja preduzeća koja nemaju interne resurse za upravljanje e-fakturama. U praksi, knjigovođe preuzimaju kompletan proces izdavanja i primanja e-faktura za njih. Mi se nismo odlučili za taj model, mi dajemo podršku i pružamo obuku, gde klijenti savladaju sistem i sami unose e-fakture.

Koliko mislite da ovaj novi sistem e-faktura, olakšava rad pravnim subjektima?

Mislim da ovaj sistem olakšava rad pravnim subjektima, posebno u pogledu transparentnosti i praćenja tokova faktura. Elektronske fakture omogućavaju brži protok informacija, lakšu kontrolu nad dospećima i smanjuju potrebu za fizičkom dokumentacijom, što je veliki plus. Ono što je velika prednost je API servis, gde su neke banke omogućile povezivanje e-faktura sistema sa e-bankingom i sada se kroz e-banking banke može vršiti plaćanje i odobravanje e-faktura.

Koji su prema Vašem mišljenju benefiti koji su se dobili uvođenjem e-faktura?

Posle izvesnog vremena, kada se naviknete na sistem, prednosti uvođenja e-faktura su svakako veća efikasnost i smanjenje mogućnosti grešaka. Najveća prednost u odnosu na sve druge državne digitalne servise je API server, gde se knjigovodstveni program može povezati i dovesti do veće automatizacije procesa, kao što su preuzimanje faktura u softver i poluautomatsko knjiženje, preuzimanje u softver e-bankinga i plaćanje na jedan klik. Tokom daljeg razvoja sistema nadam se da će mu biti dodato još novih funkcija, koje će doprineti daljoj automatizaciji procesa.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane