Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Saznajte kako solarna energija štedi novac i energiju

Nove energije
Ilustracija: izvor Centar za unapređenje životne sredine
Srpska ekonomija

Porodična solarna elektrana, ukoliko je napravljena u skladu sa potrošnjom domaćinstva može smanjiti račune za struju i do 70%, pokazuju podaci studije slučaja domaćinstva u Vojvodini, koju je objavio Centar za unapređenje životne sredine.

Prilikom analize su korišćeni stvarni podaci o potrošnji i proizvodnji električne energije, tokom perioda od aprila 2023. do marta 2024, sa solarnog sistema domaćinstva u Sremu, koje ima instaliranu solarnu elektranu snage 7,36 kilovata, i koje je na dvotarifnom merenju.

Obzirom da je u posmatranom periodu došlo do promena u cenama električne energije kao i načinu obračuna, u analizi je obračun troškova urađen na osnovu trenutno važećih cena i načina obračuna za prozjumere koji su domaćinstva.

Ključni podaci o efikasnosti sistema

Električna energija za domaćinstva u Srbiji se meri na dva načina – jednotarifno i dvotarifno (viša i niža tarifa). Prema aktuelnom zakonodavstvu, za kupce-proizvođače važi da kada proizvodnja solarne elektrane prevazilazi potrošnju domaćinstva, nastali viškovi se prebacuju u distributivni sistem. Nakon toga, prebačeni viškovi se povlače kada potrošnja prelazi proizvodnju, ali isključivo u tarifi u kojoj su ušli u distributivni sistem.

U predstavljenom slučaju, domaćinstvo je na dvotarifnom merenju, a obzirom da solarna elektrana proizvodi električnu energiju u toku dana, većina viškova se nalazi u višoj tarifi.

Tokom pomenutog perioda, domaćinstvo je potrošilo ukupno 14.510 kWh - 9.439 kWh u višoj tarifi i 5.071 kWh u nižoj tarifi, dok je proizvelo ukupno 9.563 kWh električne energije, od čega 9.538 kWh u višoj tarifi.

Od ukupne proizvodnje je 5.927 kWh poslato u mrežu kao višak, a direktna potrošnja unutar domaćinstva iznosila je 38%, što je značajno doprinelo smanjenju računa za struju. Na kraju obračunskog perioda, domaćinstvo je predalo 99 kWh energije u mrežu bez prava na naknadu, zbog zakonske odredbe koja predviđa "anuliranje" obračuna na kraju marta svake godine.

Podaci sa solarne elektrane u Sremu pokazuju kako pravilno dimenzionisani solarni sistemi mogu pokriti čak 100% potrošnje u višoj tarifi, čime se ostvaruju maksimalne uštede.

Finansijska ušteda oko 70%

Na osnovu trenutno važećih cena električne energije i obračuna za prozjumere, domaćinstvo bi, bez solarne elektrane, platilo 207.342 dinara za električnu energiju, dok stvarni troškovi uz solarni sistem iznose 64.134 dinara. Ovaj podatak pokazuje uštedu od 143.207 dinara, što čini oko 70% ukupnih troškova.

Promene u obračunu za prozjumere: šta donosi novi Zakon?

Ministarstvo rudarstva i energetike radi na novom Zakonu o energetici, koji predviđa izmene u načinu obračuna za prozjumere, uključujući i ukidanje neto-merenja i neto-obračuna najkasnije do kraja 2026. godine. Prema predloženim izmenama, domaćinstva koja steknu status prozjumera nakon 1. januara 2026. godine moraće da zaključe ugovor o potpunom snabdevanju sa novim sistemom obračuna.

Iako će novi uslovi verovatno produžiti period povraćaja investicije, solarne elektrane ostaju dugoročno isplative, obzirom da će cena električne energije nastaviti da raste. Uz projektovani vek trajanja od 25 godina, solarni sistemi će nastaviti da pružaju uštedu i značajno manje račune za električnu energiju i u budućnosti.

Međutim, domaćinstva koja već funkcionišu kao prozjumeri trebalo bi da zadrže trenutni način obračuna i u narednom periodu.

Podrška države za solarne elektrane

Ministarstvo rudarstva i energetike, u saradnji sa lokalnim opštinama, obezbeđuje subvencije za izgradnju solarnih elektrana, sa maksimalnim iznosom od 420.000 RSD, što olakšava domaćinstvima da započnu svoju energetsku tranziciju. Ažurirane informacije o dostupnim subvencijama mogu se pronaći na portalu prozjumer.rs

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane