Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Keš krediti nikada nisu bili jeftiniji

Bankarske pozajmice
Piše: Sanja Radinović

U Srbiji radi 31 banka. Svega nekoliko, poput Banke Inteze, Komercijalne banke i Unikredit banke, drži zajedno više od 40 odsto tržišta. Najveći broj preostalih radi sa manje od po pet odsto bankarskih klijenata, fizičkih lica ili privrednih subjekata. Strane banke vladaju sa 70 odsto učešća, državne banke imaju 15,8 odsto bankarskih klijenata, a privatne domaće banke zauzimaju tek 5,5 odsto tržišta. Tri austrijske banke, Rajfajzen, Erste i Adiko, imaju udeo od 13,9 odsto, dok četiri grčke banke zauzimaju tek 11 odsto srpskog finansijskog
tržišta.

U takvim okolnostima borba za svakog klijenta gotovo da nema granice, pa su manje banke, u nameri da obezbede nove klijente i bolju pozicioniranost na tržištu, spremne da i za upola smanje kamate na keš kredite, koje su trenutno oko 15 odsto godišnje. Ovi krediti su, inače, najčešći proizvodi koji se u bankama u Srbiji traži među svim zajmovima.

– Praktično, ukoliko prenesete račun i zaradu iz jedne, veće banku, u drugu, manju, dobijate mogućnost da uzmete keš kredit po kamati i od osam odsto godišnje, uz period otplate od pet i više godina. Mesečna rata, umesto 17.000 dinara, iznosi oko 9.000 dinara sa svim troškovima. Dodatna pogodnost je to što kredit možete otplaćivati prevremeno a da ne plaćate kaznene penale. Tako mesečno možete otplaćivati dve ili tri rate i na kraju skratiti period otplate za jednu ili više godina – objašnjavaju za naš magazin u jednoj banci koja drži oko pet odsto tržišta u Srbiji.

Ostali naslovi

Carski glasovi kosmetskih slavuja osvojili Beograd
Piše: Ljiljana Staletović
Mladi vokalni solisti s Kosova i Metohije, vođeni muzičkim urednikom i direktorom festivala „Carski glasovi“ Zlatkom Stojanovićem, predstavili su se u Beogradu izvođenjem izvornih srpskih pesama. Prihod od prodatih ulaznica namenili su višečlanoj porodici Dogandžić iz Štrpca
Koliko je civilno društvo u Srbiji uključeno u izradu javnih politika?
Srpska ekonomija
Saradnja sa civilnim društvom na izradi zakona, uz unapređenje razumevanja uloge nevladinih organizacija i efikasnije korišćenje ekspertize ovog sektora, važne su za kreiranje efikasnih mera i javnih politika. Iako dijalog sa državom postoji, većina organizacija se ne oseća dovoljno uključeno, iako bi sve želele da rade na reformama
Dostupnost radne snage i inflacija najveći izazovi za privredu u 2024.
Srpska ekonomija
Unapređenje javnih finansija, borba protiv sive ekonomije i bolji uslovi za preduzetnike i inovacije trebalo bi da budu u vrhu liste prioriteta nadležnih institucija u 2024. godini kako bi se olakšalo poslovanje u Srbiji, pokazala je anketa članova NALED-a iz privatnog, javnog i civilnog sektora
Pokrenuta digitalna platforma Budi deo plana
Srpska ekonomija
Glas građana i privrede u urbanističkom planiranju jasnije i glasnije će se čuti nakon što je i zvanično pokrenuta digitalna platforma “Budi deo plana”, preko koje će korisnici, u realnom vremenu, dobijati obaveštenja o izmenama planskih dokumenata i moći da na njih elektronskim putem podnesu eventualne prigovor
Da li znate po kojim znamenitim ličnostima ulice u Beogradu na vodi nose ime?
Srpska ekonomija
Gradeći najmodernije naselje u Srbiji na desnoj obali Save, Belgrade Waterfront nije propustio da se s puno pijeteta odnosi i prema brojnim istorijskim ličnostima koje su zadužile kako Beograd, tako i čitavu našu zemlju
Sve je OK kada je neko tu za tebe
Srpska ekonomija
Podaci pokazuju da u Srbiji čak 1/3 mladih ne zna kako može dobiti psihološku pomoć, dok gotovo 40 odsto njih kaže da bi stigma u vezi sa mentalnim zdravljem morala da se smanji kako bi se ohrabrili da zatraže neophodnu pomoć
Koje benefite zaposleni najviše cene?
Piše: Jelena Zdravkovski
Privlačenje i zadržavanje talentovanih i kvalifikovanih zaposlenih je ključni izazov za kompanije u 2023. godini kako su pokazala brojna istraživanja. Kako bi se izdvojile od konkurencije i stvorile motivisano i zadovoljno radno okruženje, kompanije sve češće nude različite benefite svojim zaposlenima
Evropska unija ulaže u očuvanje kulturnog nasleđa i tradicije u malim sredinama
Srpska ekonomija
Seosko zvono u selu Smedovac kod Negotina kao i zvonik biće rekonstruisani zahvaljujući sredstvima Evropske unije iz projekta „EU za turizam i kulturno nasleđe“
Stabilnost, sigurnost i inovacije kao zajednički interes svih tržišnih učesnika
Srpska ekonomija
Tokom prethodnih 11 godina Srbija je prešla put od zemlje koju je odlikovala monetarna i finansijska nestabilnost i neizvesnost, do zemlje koja ima inflaciju uporedivu sa ostalim zemljama, stabilnu valutu...
Plaćena praksa za studente – važna stepenica na početku karijere
Srpska ekonomija
Prazno polje u CV-ju u delu radnog iskustva uobičajeni je problem s kojim se mladi susreću kada pred kraj studija ili sa „svežom“ diplomom u ruci krenu u potragu za prvim zaposlenjem