Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uspon korporativnih superzvezda i monopolizacija globalnog tržišta

Tehnološki progres
Piše: prof. dr Ognjen Radonjić

Tehnološki progres doneo je strukturalnu promenu načina na koji tržišta funkcionišu. Živimo u svetu u kojem dominiraju virtuelna tržišta; u kojem su se u poslednjih četrdesetak godina desila znatna pomeranja u supstanciji bogatstva – od onog koje je čuvano dominantno u realnom kapitalu ka onom koje se dominantno čuva u finansijskom kapitalu; od sveta u kojem se pretežno investira u sektor proizvodnje i energetike ka svetu virtuelne ekonomije kojim upravljaju informacioni i finansijski tokovi.

Naravno, virtuelna tržišta ne determinišu samo proizvodnju i potrošnju već i načine na koje tržišta funkcionišu, kao i njihovu regulativu. Jeftina radna snaga u skoroj budućnosti neće donositi komparativnu prednost na nacionalnom i globalnom nivou.

Kada je uloga kapitala u pitanju, očigledno je da je savremena tehnologija učinila da se dodatna jedinica digitalnog kapitala kao što su roboti i softveri može proizvesti i distribuirati po veoma niskim ili skoro nultim troškovima. Dakle, digitalnog kapitala ima u izobilju, on ima niske i opadajuće marginalne troškove i njegov značaj raste u skoro svim sektorima proizvodnje dobara i usluga. Stoga, iako se rad u sve većoj meri zamenjuje mašinama, to jest proizvodnja postaje kapitalno intenzivnija, to ne znači da će dohodak vlasnika kapitala rasti u odnosu na dohodak na rad.

Sistem isplata zavisi od retkosti faktora proizvodnje, gde najveći dohodak prisvaja najređi resurs. Rad je već u nezavidnoj poziciji jer savremene tehnologije proizvode jeftine supstitute za sve veći broj ljudskih aktivnosti. Međutim, ukoliko digitalne tehnologije u budućnosti budu supstituisale realni kapital u sve većoj meri, ni dohodak na realni kapital neće znatno rasti. Drugim rečima, tehnološki napredak i era digitalizacije favorizuju treći resurs, to jest one koji inoviraju i kreiraju nove proizvode, usluge i poslovne modele.

Ideje postaju najređi resurs, ređi od rada i realnog kapitala, i nekolicina koja ima najbolje ideje bogato je nagrađena. Inovatori su oduvek proizvodili novu vrednost, ali su do sada bili primorani da svoj dohodak dele s radom i realnim kapitalom, bez kojih donedavno nije bilo moguće da ideja zaživi na tržištu. U eri digitalizacije, rad i realni kapital sve su manje potrebni da bi ideja bila tržišno realizovana, zbog čega sve veći deo novokreiranog dohotka prisvaja mala, kreativna skupina korporativnih superzvezda (superstars).

Ostali naslovi

CrystalX RAT krade podatke i ismeva svoje žrtve
Srpska ekonomija
Novi trojanac za daljinski pristup (RAT) sposoban je ne samo da krade informacije i u potpunosti špijunira svoje žrtve, već i da im se ruga. Takođe predstavlja pretnju korisnicima kriptovaluta, jer uključuje clipper zasnovan na pregledaču koji zamenjuje adrese kripto novčanika
Mirna luka na obali Save
Srpska ekonomija
Moderna marina i jahting klub Beograda na vodi, u sklopu novog dela grada BW Marine, dodatno će obogatiti život na reci i otvoriti novo poglavlje u razvoju priobalja. Smeštena na desnoj obali Save, BW Marina predstavlja pažljivo osmišljenu celinu u kojoj se kultura, priroda i savremena infrastruktura susreću u jedinstvenom ambijentu
Ušteđevina ispod dušeka
Srpska ekonomija
Da li imate ušteđevinu koju čuvate ispod dušeka, negde u kući Ili je možda držite u banci po nekoj niskoj kamatnoj stopi ili bez nje? Osim što čuvanje novca kod kuće nije bezbedno, rizikujete i da vaš novac izgubi vrednost. Zato je dobro da znate da postoji sigurnije mesto za njeno čuvanje, a pod kontrolom je profesionalaca koji mogu uvećati njenu vrednost
Nastavljen rast tržišta nepokretnosti
Srpska ekonomija
Ukupna vrednost ostvarenog prometa na tržištu nepokretnosti u Republici Srbiji u četvrtom kvartalu 2025. godine iznosila je 2,4 milijarde evra, što predstavlja najviši kvartalni nivo od uspostavljanja Registra cena nepokretnosti. Istovremeno, broj kupoprodajnih ugovora bio je 37.386. Od 2,4 milijarde evra, 394,8 miliona evra dolazi sa delimično regulisanog tržišta
Korak napred u forenzičkom računovodstvu
Srpska ekonomija
Finansijski kriminal pokazuje tendenciju rasta u globalnim okvirima nanoseći veliku štetu pojedincima, organizacijama i nacionalnim ekonomijama. Napori na suzbijanju ove vrste kriminala zahtevaju višestruko delovanje, a pre svega podizanje kompetencija onih koji istražuju i dokazuju ovu vrstu kriminala
Olimpijsko zlato 2026. godine najskuplje u istoriji
Srpska ekonomija
Materijalna vrednost jedne zlatne medalje procenjuje se na 2.100–2.200, a srebrne približno 1.200–1.300 američkih dolara. U poređenju sa Letnjim olimpijskim igrama u Parizu 2024, materijalna vrednost zlatne medalje je više nego udvostručena. Srebrna medalja, koja takođe teži oko 500 grama, ima vrednost od približno 1.200–1.300 dolara
U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje