Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Planetarni motor razvoja

Turistička industrija
Foto: Dejan Kovačević
Piše: Dejan Kovačević

Da turizam nije sporedna delatnost kao što se donedavno mislilo, već važna karika u lancu snažne privrede svake zemlje, dokazuju i rezultati te gigantske industrije. Naime, prema podacima Svetske turističke organizacije (UNWTO) iz avgusta ove godine, međunarodni turistički promet povećan je za 6,7% u 2017, što je najveći porast od krize iz 2009. Rast zarada doprineo je snažnom skoku prihoda u turizmu, na čak 1,6 triliona dolara, što tu granu privrede čini trećim po veličini izvoznim sektorom na svetu.

Istraživanja stručnjaka Svetske turističke organizacije pokazuju da su planetarna turistička kretanja ostvarila 1,323 triliona putovanja u 2017, za oko 84 miliona više nego 2016. godine, čime je postavljen novi rekord. Rast predvode afrički i evropski regioni (među kojima je i naš), koji su ostvarili porast prihoda od 9% odnosno 8%. Osim toga, međunarodni turizam zaradio je još 240 milijardi američkih dolara od međunarodnog prevoza putnika. Tako se došlo do sume od 1,6 triliona dolara, ili četiri milijarde dolara dnevno, što čini 7% svetskog izvoza. Nastavljen je i oporavak tradicionalnih mesta za odmor na Mediteranu i vraćanje nekih zemalja, kao što su Egipat, Tunis, Turska, na mapu željenih destinacija posle revolucija i terorizma.

Kina nastavlja da vodi u kategoriji globalnih putovanja u turizmu, s potrošnjom od 258 milijardi dolara, što je skoro petina ukupne turističke potrošnje u svetu. Francuska je i dalje prva najposećenija svetska destinacija, dok je Španija na drugom mestu. Posle šest godina dvocifrenog rasta Japan je ušao među prvih deset zemalja po prihodima od turizma (deseto mesto), dok se Ruska Federacija ponovo našla među njima (osmo mesto). U UNWTO saopštavaju da su do sada dostupni podaci potvrdili nastavak snažnog rasta međunarodnog turizma – za 6% od januara do aprila 2018.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza