Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uspon korporativnih superzvezda i monopolizacija globalnog tržišta

Tehnološki progres
Piše: prof. dr Ognjen Radonjić

Tehnološki progres doneo je strukturalnu promenu načina na koji tržišta funkcionišu. Živimo u svetu u kojem dominiraju virtuelna tržišta; u kojem su se u poslednjih četrdesetak godina desila znatna pomeranja u supstanciji bogatstva – od onog koje je čuvano dominantno u realnom kapitalu ka onom koje se dominantno čuva u finansijskom kapitalu; od sveta u kojem se pretežno investira u sektor proizvodnje i energetike ka svetu virtuelne ekonomije kojim upravljaju informacioni i finansijski tokovi.

Naravno, virtuelna tržišta ne determinišu samo proizvodnju i potrošnju već i načine na koje tržišta funkcionišu, kao i njihovu regulativu. Jeftina radna snaga u skoroj budućnosti neće donositi komparativnu prednost na nacionalnom i globalnom nivou.

Kada je uloga kapitala u pitanju, očigledno je da je savremena tehnologija učinila da se dodatna jedinica digitalnog kapitala kao što su roboti i softveri može proizvesti i distribuirati po veoma niskim ili skoro nultim troškovima. Dakle, digitalnog kapitala ima u izobilju, on ima niske i opadajuće marginalne troškove i njegov značaj raste u skoro svim sektorima proizvodnje dobara i usluga. Stoga, iako se rad u sve većoj meri zamenjuje mašinama, to jest proizvodnja postaje kapitalno intenzivnija, to ne znači da će dohodak vlasnika kapitala rasti u odnosu na dohodak na rad.

Sistem isplata zavisi od retkosti faktora proizvodnje, gde najveći dohodak prisvaja najređi resurs. Rad je već u nezavidnoj poziciji jer savremene tehnologije proizvode jeftine supstitute za sve veći broj ljudskih aktivnosti. Međutim, ukoliko digitalne tehnologije u budućnosti budu supstituisale realni kapital u sve većoj meri, ni dohodak na realni kapital neće znatno rasti. Drugim rečima, tehnološki napredak i era digitalizacije favorizuju treći resurs, to jest one koji inoviraju i kreiraju nove proizvode, usluge i poslovne modele.

Ideje postaju najređi resurs, ređi od rada i realnog kapitala, i nekolicina koja ima najbolje ideje bogato je nagrađena. Inovatori su oduvek proizvodili novu vrednost, ali su do sada bili primorani da svoj dohodak dele s radom i realnim kapitalom, bez kojih donedavno nije bilo moguće da ideja zaživi na tržištu. U eri digitalizacije, rad i realni kapital sve su manje potrebni da bi ideja bila tržišno realizovana, zbog čega sve veći deo novokreiranog dohotka prisvaja mala, kreativna skupina korporativnih superzvezda (superstars).

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke