Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uspon korporativnih superzvezda i monopolizacija globalnog tržišta

Tehnološki progres
Piše: prof. dr Ognjen Radonjić

Tehnološki progres doneo je strukturalnu promenu načina na koji tržišta funkcionišu. Živimo u svetu u kojem dominiraju virtuelna tržišta; u kojem su se u poslednjih četrdesetak godina desila znatna pomeranja u supstanciji bogatstva – od onog koje je čuvano dominantno u realnom kapitalu ka onom koje se dominantno čuva u finansijskom kapitalu; od sveta u kojem se pretežno investira u sektor proizvodnje i energetike ka svetu virtuelne ekonomije kojim upravljaju informacioni i finansijski tokovi.

Naravno, virtuelna tržišta ne determinišu samo proizvodnju i potrošnju već i načine na koje tržišta funkcionišu, kao i njihovu regulativu. Jeftina radna snaga u skoroj budućnosti neće donositi komparativnu prednost na nacionalnom i globalnom nivou.

Kada je uloga kapitala u pitanju, očigledno je da je savremena tehnologija učinila da se dodatna jedinica digitalnog kapitala kao što su roboti i softveri može proizvesti i distribuirati po veoma niskim ili skoro nultim troškovima. Dakle, digitalnog kapitala ima u izobilju, on ima niske i opadajuće marginalne troškove i njegov značaj raste u skoro svim sektorima proizvodnje dobara i usluga. Stoga, iako se rad u sve većoj meri zamenjuje mašinama, to jest proizvodnja postaje kapitalno intenzivnija, to ne znači da će dohodak vlasnika kapitala rasti u odnosu na dohodak na rad.

Sistem isplata zavisi od retkosti faktora proizvodnje, gde najveći dohodak prisvaja najređi resurs. Rad je već u nezavidnoj poziciji jer savremene tehnologije proizvode jeftine supstitute za sve veći broj ljudskih aktivnosti. Međutim, ukoliko digitalne tehnologije u budućnosti budu supstituisale realni kapital u sve većoj meri, ni dohodak na realni kapital neće znatno rasti. Drugim rečima, tehnološki napredak i era digitalizacije favorizuju treći resurs, to jest one koji inoviraju i kreiraju nove proizvode, usluge i poslovne modele.

Ideje postaju najređi resurs, ređi od rada i realnog kapitala, i nekolicina koja ima najbolje ideje bogato je nagrađena. Inovatori su oduvek proizvodili novu vrednost, ali su do sada bili primorani da svoj dohodak dele s radom i realnim kapitalom, bez kojih donedavno nije bilo moguće da ideja zaživi na tržištu. U eri digitalizacije, rad i realni kapital sve su manje potrebni da bi ideja bila tržišno realizovana, zbog čega sve veći deo novokreiranog dohotka prisvaja mala, kreativna skupina korporativnih superzvezda (superstars).

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza