Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Dobra zarada od lekovitog bilja

Posao budućnosti u Srbiji
Piše: Radenka Marković

Lekovitim biljem u Srbiji je ove godine zasejano 2.347 hektara ili jedan odsto obradivih površina, što je malo s obzirom na to da imamo dugu tradiciju gajenja i sakupljanja ovog bilja i da je reč o veoma profitabilnoj proizvodnji koja može da se obavlja i u staklenicima i plantažno, a ne traži naročito plodnu zemlju. Kako ističu poznavaoci prilika u ovoj oblasti, u narednom periodu moglo bi se očekivati povećanje površina pod ovim zasadom i prihoda od biljaka. Važan momenat je i tehnološki centar za preradu bilja i drugih poljoprivrednih kultura, koji bi prema najavama, u Beogradu trebalo da sagrade Kinezi.

Aleksandar Bogunović, sekretar Udruženja za biljnu proizvodnju u sektoru za poljoprivredu Privredne komore Srbije navodi da ovu proizvodnju najviše preporučuje to što daje veoma visoke prinose.

„Prinosi su naravno različiti od kulture do kulture i zavise od visine investicije, ali generalno gajenje lekovitog bilja donosi veći i brži profit od proizvodnje drugih poljoprivrednih kultura. Tako recimo da bi se podigao hektar kamilice neophodno je ulaganje od oko 600 evra, a od toga može da se ostvari zarada od 1.000 evra pa čak i više. I na nani se može dosta zaraditi, u prvoj godini oko 600 evra po hektaru a u narednim i do 1.000 evra. U proizvodnju anisa neophodno je uložiti oko 700 evra po hektaru, a dobit je oko 1.250 evra. Uzgoj bosiljka na hektaru zemlje zahteva ulaganje oko 850 evra a donosi zaradu od blizu 1.100 evra. Kod belog sleza veća su i ulaganja ali i zarada, pa je na pomenuti hektar potrebno uložiti oko 2.000 evra što daje 1.250 evra čiste dobiti”, kaže Bogunović.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke