Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Planetarni motor razvoja

Turistička industrija
Foto: Dejan Kovačević
Piše: Dejan Kovačević

Da turizam nije sporedna delatnost kao što se donedavno mislilo, već važna karika u lancu snažne privrede svake zemlje, dokazuju i rezultati te gigantske industrije. Naime, prema podacima Svetske turističke organizacije (UNWTO) iz avgusta ove godine, međunarodni turistički promet povećan je za 6,7% u 2017, što je najveći porast od krize iz 2009. Rast zarada doprineo je snažnom skoku prihoda u turizmu, na čak 1,6 triliona dolara, što tu granu privrede čini trećim po veličini izvoznim sektorom na svetu.

Istraživanja stručnjaka Svetske turističke organizacije pokazuju da su planetarna turistička kretanja ostvarila 1,323 triliona putovanja u 2017, za oko 84 miliona više nego 2016. godine, čime je postavljen novi rekord. Rast predvode afrički i evropski regioni (među kojima je i naš), koji su ostvarili porast prihoda od 9% odnosno 8%. Osim toga, međunarodni turizam zaradio je još 240 milijardi američkih dolara od međunarodnog prevoza putnika. Tako se došlo do sume od 1,6 triliona dolara, ili četiri milijarde dolara dnevno, što čini 7% svetskog izvoza. Nastavljen je i oporavak tradicionalnih mesta za odmor na Mediteranu i vraćanje nekih zemalja, kao što su Egipat, Tunis, Turska, na mapu željenih destinacija posle revolucija i terorizma.

Kina nastavlja da vodi u kategoriji globalnih putovanja u turizmu, s potrošnjom od 258 milijardi dolara, što je skoro petina ukupne turističke potrošnje u svetu. Francuska je i dalje prva najposećenija svetska destinacija, dok je Španija na drugom mestu. Posle šest godina dvocifrenog rasta Japan je ušao među prvih deset zemalja po prihodima od turizma (deseto mesto), dok se Ruska Federacija ponovo našla među njima (osmo mesto). U UNWTO saopštavaju da su do sada dostupni podaci potvrdili nastavak snažnog rasta međunarodnog turizma – za 6% od januara do aprila 2018.

Ostali naslovi

The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike