Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Planetarni motor razvoja

Turistička industrija
Foto: Dejan Kovačević
Piše: Dejan Kovačević

Da turizam nije sporedna delatnost kao što se donedavno mislilo, već važna karika u lancu snažne privrede svake zemlje, dokazuju i rezultati te gigantske industrije. Naime, prema podacima Svetske turističke organizacije (UNWTO) iz avgusta ove godine, međunarodni turistički promet povećan je za 6,7% u 2017, što je najveći porast od krize iz 2009. Rast zarada doprineo je snažnom skoku prihoda u turizmu, na čak 1,6 triliona dolara, što tu granu privrede čini trećim po veličini izvoznim sektorom na svetu.

Istraživanja stručnjaka Svetske turističke organizacije pokazuju da su planetarna turistička kretanja ostvarila 1,323 triliona putovanja u 2017, za oko 84 miliona više nego 2016. godine, čime je postavljen novi rekord. Rast predvode afrički i evropski regioni (među kojima je i naš), koji su ostvarili porast prihoda od 9% odnosno 8%. Osim toga, međunarodni turizam zaradio je još 240 milijardi američkih dolara od međunarodnog prevoza putnika. Tako se došlo do sume od 1,6 triliona dolara, ili četiri milijarde dolara dnevno, što čini 7% svetskog izvoza. Nastavljen je i oporavak tradicionalnih mesta za odmor na Mediteranu i vraćanje nekih zemalja, kao što su Egipat, Tunis, Turska, na mapu željenih destinacija posle revolucija i terorizma.

Kina nastavlja da vodi u kategoriji globalnih putovanja u turizmu, s potrošnjom od 258 milijardi dolara, što je skoro petina ukupne turističke potrošnje u svetu. Francuska je i dalje prva najposećenija svetska destinacija, dok je Španija na drugom mestu. Posle šest godina dvocifrenog rasta Japan je ušao među prvih deset zemalja po prihodima od turizma (deseto mesto), dok se Ruska Federacija ponovo našla među njima (osmo mesto). U UNWTO saopštavaju da su do sada dostupni podaci potvrdili nastavak snažnog rasta međunarodnog turizma – za 6% od januara do aprila 2018.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke