Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uspon korporativnih superzvezda i monopolizacija globalnog tržišta

Tehnološki progres
Piše: prof. dr Ognjen Radonjić

Tehnološki progres doneo je strukturalnu promenu načina na koji tržišta funkcionišu. Živimo u svetu u kojem dominiraju virtuelna tržišta; u kojem su se u poslednjih četrdesetak godina desila znatna pomeranja u supstanciji bogatstva – od onog koje je čuvano dominantno u realnom kapitalu ka onom koje se dominantno čuva u finansijskom kapitalu; od sveta u kojem se pretežno investira u sektor proizvodnje i energetike ka svetu virtuelne ekonomije kojim upravljaju informacioni i finansijski tokovi.

Naravno, virtuelna tržišta ne determinišu samo proizvodnju i potrošnju već i načine na koje tržišta funkcionišu, kao i njihovu regulativu. Jeftina radna snaga u skoroj budućnosti neće donositi komparativnu prednost na nacionalnom i globalnom nivou.

Kada je uloga kapitala u pitanju, očigledno je da je savremena tehnologija učinila da se dodatna jedinica digitalnog kapitala kao što su roboti i softveri može proizvesti i distribuirati po veoma niskim ili skoro nultim troškovima. Dakle, digitalnog kapitala ima u izobilju, on ima niske i opadajuće marginalne troškove i njegov značaj raste u skoro svim sektorima proizvodnje dobara i usluga. Stoga, iako se rad u sve većoj meri zamenjuje mašinama, to jest proizvodnja postaje kapitalno intenzivnija, to ne znači da će dohodak vlasnika kapitala rasti u odnosu na dohodak na rad.

Sistem isplata zavisi od retkosti faktora proizvodnje, gde najveći dohodak prisvaja najređi resurs. Rad je već u nezavidnoj poziciji jer savremene tehnologije proizvode jeftine supstitute za sve veći broj ljudskih aktivnosti. Međutim, ukoliko digitalne tehnologije u budućnosti budu supstituisale realni kapital u sve većoj meri, ni dohodak na realni kapital neće znatno rasti. Drugim rečima, tehnološki napredak i era digitalizacije favorizuju treći resurs, to jest one koji inoviraju i kreiraju nove proizvode, usluge i poslovne modele.

Ideje postaju najređi resurs, ređi od rada i realnog kapitala, i nekolicina koja ima najbolje ideje bogato je nagrađena. Inovatori su oduvek proizvodili novu vrednost, ali su do sada bili primorani da svoj dohodak dele s radom i realnim kapitalom, bez kojih donedavno nije bilo moguće da ideja zaživi na tržištu. U eri digitalizacije, rad i realni kapital sve su manje potrebni da bi ideja bila tržišno realizovana, zbog čega sve veći deo novokreiranog dohotka prisvaja mala, kreativna skupina korporativnih superzvezda (superstars).

Ostali naslovi

Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta
Czechoslovak Group - Ključni igrač u globalnoj odbrambenoj industriji
Srpska ekonomija
Kompanija Czechoslovak Group (CSG), evropski industrijski lider u odbrambenom i tehnološkom sektoru, specijalizovana za proizvodnju malokalibarske municije, vazduhoplovnu i automobilsko-železničku industriju, osnovana je 1995. godine
Šta o finansijama možemo da naučimo od pčela?
Srpska ekonomija
Posmatranjem načina na koji pčele funkcionišu u svojoj zajednici, možemo prepoznati iznenađujuće paralele sa osnovnim principima finansijske pismenosti. Njihova posvećenost štednji, jasno definisane uloge i dugoročno planiranje su i dobar model za odgovorno upravljanje ličnim i porodičnim budžetom
Kako su se voleli Hercegovci i Savamala
Srpska ekonomija
Baš kao što se u Beogradu vekovima unazad susreću Sava i Dunav, tako su mu i brojne ličnosti dolazile u zagrljaj kako bi ostvarili svoje snove. Među njima se ističu dva ponosita Hercegovca koji su, svaki na svoj način, zadužili grad u koji su bili zagledani i zaljubljeni do kraja života: Moma Kapor i Luka Ćelović
Na koji način projekat EKOOPŠTINA oblikuje budućnost održivih rešenja na lokalne zajednice
Srpska ekonomija
Projekat EKOOPŠTINA pomaže lokalnim samoupravama da promovišu održiva rešenja u oblastima upravljanja otpadom, upravljanja vodama... O projektu govori Bojana Zeković, docent na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu
Rast malvera u mobilnom bankarstvu i fišinga u kriptovalutama
Srpska ekonomija
Malver u mobilnom bankarstvu porastao 3,6 puta a fišing u kriptovalutama skočio za 83%. Zemqe napogođenije finansijskim malverom za računare bili su Turkmenistan, Tadžikistan, Kazahstan, Švajcarska, Kirgistan, Meksiko, Argentina, Paragvaji Urugvaj
CSG grupa Fondacijom podržava zaposlene i mlade
Srpska ekonomija
Fabrika „14. oktobar“ je primer uspešne integracije tradicije i inovacija u industrijskom sektoru. Kroz kontinuirana ulaganja u opremu, revitalizaciju proizvodnih kapaciteta i stručnu obuku radne snage, fabrika je postala jedno od ključnih mesta za proizvodnju visokokvalitetnih vojnih i industrijskih proizvoda u regionu
Inovativni fasadni sistem, jednostavan za primenu
Srpska ekonomija
Kompanija Saint-Gobain u svom portfoliju ima novi fasadni sistem EnveoTherm, koji je razvila koristeći najnovije tehnologije uz izuzetne performanse, sa visokom fleksibilnošću u dizajnu i kao adekvatno rešenje za sve vrste objekata koji je ETA (European Technical Assessment) sertifikovan
Informisanje u doba veštačke inteligencije
Srpska ekonomija
Gotovo 63 odsto predstavnika poslovne zajednice u Srbiji potvrdilo je da koristi AI alate u poslovnom okruženju. Ovaj procenat je možda i veći jer deo njih koristi alate koje ne prepoznaju kao veštačku inteligenciju. AI alati se već dosta koriste za efikasnije, brže i jednostavnije istraživanje i prikupljanje informacija, dobijanje inspiracije, kreiranje tekstualnog, foto i video sadržaja...
Veliki povratak elegancije i šarma starog Beograda
Srpska ekonomija
Hotel Bristol, delo čuvenog arhitekte Nikole Nestorovića izgrađen između 1910. i 1912. godine, nije bio samo arhitektonska ikona Beograda, već i dom brojnim istaknutim ličnostima, uključujući Džona i Dejvida Rokfelera, Josipa Broza Tita, šahovskog velemajstora Garija Kasparova i pisca Momu Kapora