Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zarada leži u banjskim izvorima

Velnes, spa i zdravstveni turizam
Piše: Ljiljana Staletović

Srpska banja, rimske terme, turski hamam, finska i ruska sauna, morski i planinski vazduh, bazeni i džakuziji s običnom ili termomineralnom vodom, i sve to na jednom mestu, ponuda je velnes i spa centara. Srbija, idući u korak sa svetom, razvija velnes, spa i medicinski turizam, vodeći pritom računa o tome da udovolji potrebama kako domaćih tako i stranih turista, koji su, kada je reč o toj oblasti, veoma zahtevni, ali nimalo škrti. Naime, na globalnom nivou banjski turizam predstavlja tržište vredno 51 milijardu dolara.

Zato je Strategijom razvoja turizma Srbije za period 2016–2025. zdravstveni turizam definisan kao jedan od četiri turistička proizvoda visokog prioriteta. Strategijom je definisano podizanje konkurentnosti zdravstvenog turizma i njegov razvoj u skladu sa savremenim tržišnim trendovima do 2021. uz značajnu podršku države i privatne investicije.

Dr Miroslav Knežević, državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, kaže za Srpsku ekonomiju da je velnes i spa jedan od 11 ključnih turističkih proizvoda u našoj zemlji.

– Vlada Srbije u prethodne tri godine uložila je više od 430 miliona dinara u razne infrastrukturne projekte u ovoj oblasti. Iz godine u godinu kvalitet ponude sve je bolji, a veći je i broj gostiju. Za osam meseci ove godine broj gostiju u banjama bio je za 16 odsto veći nego u istom periodu prošle. Naš cilj je da gosti odu zadovoljni i da srpske banje budu konkurentne na međunarodnom tržištu – naglašava dr Knežević.

Malo je poznato da je Srbija, prema podacima Svetskog velnes instituta, rangirana kao 25. svetsko top-tržište banjskog turizma u 2013. godini s prihodima od 188 miliona dolara. Prošle godine u banjama Srbije boravilo je 519.000 turista, koji su ostvarili 2,2 miliona noćenja. Taj broj je veliki, ali Srbija ima uslove za dolazak još više banjskih i velnes turista tokom čitave godine.

Kako privući domaće i strane goste u banje? To pitanje postavlja se u svim zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope, koje uglavnom nemaju izlaz na more, ali leže na basenima termomineralnih voda. Upravo u tome jeste šansa za razvoj velnes, zdravstvenog i spa turizma. Potencijal je bogat, ali je pitanje kako kreirati autentičnu banjsku ponudu zasnovanu na kulturnom i istorijskom nasleđu u regionu, s fokusom na spa-kulturu. To je bila i tema Devetog CEI regionalnog foruma velnes i spa industrije, koji je sredinom oktobra održan u Vrnjačkoj banji. Forum je organizovao Velnes klaster Srbije, uz podršku Centralno evropske inicijative (CEI), Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i turske Agencije za razvoj i koordinaciju TIKA.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza