Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zarada leži u banjskim izvorima

Velnes, spa i zdravstveni turizam
Piše: Ljiljana Staletović

Srpska banja, rimske terme, turski hamam, finska i ruska sauna, morski i planinski vazduh, bazeni i džakuziji s običnom ili termomineralnom vodom, i sve to na jednom mestu, ponuda je velnes i spa centara. Srbija, idući u korak sa svetom, razvija velnes, spa i medicinski turizam, vodeći pritom računa o tome da udovolji potrebama kako domaćih tako i stranih turista, koji su, kada je reč o toj oblasti, veoma zahtevni, ali nimalo škrti. Naime, na globalnom nivou banjski turizam predstavlja tržište vredno 51 milijardu dolara.

Zato je Strategijom razvoja turizma Srbije za period 2016–2025. zdravstveni turizam definisan kao jedan od četiri turistička proizvoda visokog prioriteta. Strategijom je definisano podizanje konkurentnosti zdravstvenog turizma i njegov razvoj u skladu sa savremenim tržišnim trendovima do 2021. uz značajnu podršku države i privatne investicije.

Dr Miroslav Knežević, državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, kaže za Srpsku ekonomiju da je velnes i spa jedan od 11 ključnih turističkih proizvoda u našoj zemlji.

– Vlada Srbije u prethodne tri godine uložila je više od 430 miliona dinara u razne infrastrukturne projekte u ovoj oblasti. Iz godine u godinu kvalitet ponude sve je bolji, a veći je i broj gostiju. Za osam meseci ove godine broj gostiju u banjama bio je za 16 odsto veći nego u istom periodu prošle. Naš cilj je da gosti odu zadovoljni i da srpske banje budu konkurentne na međunarodnom tržištu – naglašava dr Knežević.

Malo je poznato da je Srbija, prema podacima Svetskog velnes instituta, rangirana kao 25. svetsko top-tržište banjskog turizma u 2013. godini s prihodima od 188 miliona dolara. Prošle godine u banjama Srbije boravilo je 519.000 turista, koji su ostvarili 2,2 miliona noćenja. Taj broj je veliki, ali Srbija ima uslove za dolazak još više banjskih i velnes turista tokom čitave godine.

Kako privući domaće i strane goste u banje? To pitanje postavlja se u svim zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope, koje uglavnom nemaju izlaz na more, ali leže na basenima termomineralnih voda. Upravo u tome jeste šansa za razvoj velnes, zdravstvenog i spa turizma. Potencijal je bogat, ali je pitanje kako kreirati autentičnu banjsku ponudu zasnovanu na kulturnom i istorijskom nasleđu u regionu, s fokusom na spa-kulturu. To je bila i tema Devetog CEI regionalnog foruma velnes i spa industrije, koji je sredinom oktobra održan u Vrnjačkoj banji. Forum je organizovao Velnes klaster Srbije, uz podršku Centralno evropske inicijative (CEI), Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i turske Agencije za razvoj i koordinaciju TIKA.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke