Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Slobodne zone miljenice kompanija

Šta privlači domaća i strana preduzeća
Piše: Danica Stević

Zbog brojnih povlastica koje nudi investitorima, Slobodna zona Pirot nedavno je proglašena najuspešnijom u Srbiji i trećom u svetu, i to na rang-listi „Fajnenšel tajmsa”. Nudeći besplatne priključke za infrastrukturu, 50 odsto popusta na korišćenje svih javnih usluga u prvih pet godina poslovanja, mogućnost korišćenja objekata već izgrađenih u okviru zone, kao i carinske i poreske olakšice koje imaju svi investitori nastanjeni u slobodnim zonama u našoj zemlji, Pirot se svrstao na vrh liste najboljih poslovnih zona, najpre u Srbiji, sada i u Evropi. Potvrdu toga dobio je ne samo od prestižnog „Fajnenšel tajmsa” već i skorašnjim učestvovanjem na Svetskoj konferenciji slobodnih zona održanoj u Kini.

Slobodna zona Pirot, kao najuspešnija i najstarija u Srbiji, godišnje prometuje nešto manje od 700 miliona evra. Zbog zainteresovanosti investitora trenutno se radi na proširenju njenih granica, a još veći rast i više investitora očekuje se tek po završetku istočnog kraka Koridora 10 i povezivanja s auto-putem. Skorašnje priznanje Pirot je dobio, prema obrazloženju, zbog najboljih podsticaja koje nudi i povećanja broja preduzeća za 22 odsto za poslednjih godinu dana.

U Pirotskoj slobodnoj zoni prošle godine poslovalo je 75 preduzeća, i to 43 domaća i 32 strana, od kojih su najpoznatija „Tigar Pirot” i „Tigar tajers”. Broj zaposlenih je oko 5.500. Iako je, prema podacima Uprave za slobodne zone Ministarstva finansija, broj korisnika te slobodne zone manji nego 2016, u Pirotu se hvale kako je upravo zahvaljujući slobodnoj zoni u njihovom gradu ekonomska situacija drastično bolja. Kao ilustraciju navode primer da je Pirot pre deset godina bio na 100. mestu po visini zarade u Srbiji, dok se danas nalazi među prvih 20, odmah iza beogradskih opština.

Trenutno u Srbiji ima 14 slobodnih zona, a njihov razvoj ubrzao se usvajanjem Zakona o slobodnim zonama 2006. godine.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza