Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Gasovodi donose zaradu

Drugi krak Turskog toka
Piše: Slaviša Vasiljević

Izgradnja produžetka gasovoda Turski tok kroz Bugarsku preko Srbije do Austrije prioritet je za rusko Ministarstvo energetike. Taj drugi krak cevovoda kapaciteta 15,75 milijardi kubnih metara gasa godišnje trebalo bi da vodi do zemalja Južne i Jugoistočne Evrope. Ruski „Gasprom” pokrenuo je procedure za novi cevovod u Bugarskoj, Srbiji, Mađarskoj i Slovačkoj. Isporuke gasa Bugarskoj i Srbiji preko Turskog toka počele bi 2020. a Mađarskoj godinu dana kasnije.

Ukoliko Srbija izgradnju gasovoda shvati kao državni projekat broj jedan, naša privreda imaće više koristi od toga. Prvi je izgradnja gasne infrastrukture po celoj državi, posebno u zapadnoj i južnoj Srbiji, gde privreda plaća skupu struju, a strane kompanije teško dolaze jer je tehnologija novih fabrika po pravilu zasnovana na gasu. Drugi je naplata tranzita gasa i izgradnja interkonekcije ili gasnog haba najverovatnije u Nišu, za isporuku tog energenta Makedoniji, Crnoj Gori, Republici Srpskoj i drugima u regionu. Dugoročno to znači do 100 miliona dolara zarade od tranzita. Treća i možda najveća korist jeste činjenica da planirana investicija u gasovod od Subotice do Preševa, s krakom prema granici s Crnom Gorom, iznosi najmanje 200 miliona evra. Izgradnja kompletne makro- i mikroinfrastrukture po srpskim gradovima procenjuje se na 1,8 milijardi evra. Ako se izgradi do 2024. to za domaći BDP znači rast od najmanje jedan odsto godišnje, uz angažovanje domaćih graditelja bar za polovinu posla i otvaranje više od 15.000 stabilnih radnih mesta.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza