Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Zarada leži u banjskim izvorima

Velnes, spa i zdravstveni turizam
Piše: Ljiljana Staletović

Srpska banja, rimske terme, turski hamam, finska i ruska sauna, morski i planinski vazduh, bazeni i džakuziji s običnom ili termomineralnom vodom, i sve to na jednom mestu, ponuda je velnes i spa centara. Srbija, idući u korak sa svetom, razvija velnes, spa i medicinski turizam, vodeći pritom računa o tome da udovolji potrebama kako domaćih tako i stranih turista, koji su, kada je reč o toj oblasti, veoma zahtevni, ali nimalo škrti. Naime, na globalnom nivou banjski turizam predstavlja tržište vredno 51 milijardu dolara.

Zato je Strategijom razvoja turizma Srbije za period 2016–2025. zdravstveni turizam definisan kao jedan od četiri turistička proizvoda visokog prioriteta. Strategijom je definisano podizanje konkurentnosti zdravstvenog turizma i njegov razvoj u skladu sa savremenim tržišnim trendovima do 2021. uz značajnu podršku države i privatne investicije.

Dr Miroslav Knežević, državni sekretar u Ministarstvu trgovine, turizma i telekomunikacija, kaže za Srpsku ekonomiju da je velnes i spa jedan od 11 ključnih turističkih proizvoda u našoj zemlji.

– Vlada Srbije u prethodne tri godine uložila je više od 430 miliona dinara u razne infrastrukturne projekte u ovoj oblasti. Iz godine u godinu kvalitet ponude sve je bolji, a veći je i broj gostiju. Za osam meseci ove godine broj gostiju u banjama bio je za 16 odsto veći nego u istom periodu prošle. Naš cilj je da gosti odu zadovoljni i da srpske banje budu konkurentne na međunarodnom tržištu – naglašava dr Knežević.

Malo je poznato da je Srbija, prema podacima Svetskog velnes instituta, rangirana kao 25. svetsko top-tržište banjskog turizma u 2013. godini s prihodima od 188 miliona dolara. Prošle godine u banjama Srbije boravilo je 519.000 turista, koji su ostvarili 2,2 miliona noćenja. Taj broj je veliki, ali Srbija ima uslove za dolazak još više banjskih i velnes turista tokom čitave godine.

Kako privući domaće i strane goste u banje? To pitanje postavlja se u svim zemljama Centralne i Jugoistočne Evrope, koje uglavnom nemaju izlaz na more, ali leže na basenima termomineralnih voda. Upravo u tome jeste šansa za razvoj velnes, zdravstvenog i spa turizma. Potencijal je bogat, ali je pitanje kako kreirati autentičnu banjsku ponudu zasnovanu na kulturnom i istorijskom nasleđu u regionu, s fokusom na spa-kulturu. To je bila i tema Devetog CEI regionalnog foruma velnes i spa industrije, koji je sredinom oktobra održan u Vrnjačkoj banji. Forum je organizovao Velnes klaster Srbije, uz podršku Centralno evropske inicijative (CEI), Ministarstva trgovine, turizma i telekomunikacija i turske Agencije za razvoj i koordinaciju TIKA.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta