Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Slobodne zone miljenice kompanija

Šta privlači domaća i strana preduzeća
Piše: Danica Stević

Zbog brojnih povlastica koje nudi investitorima, Slobodna zona Pirot nedavno je proglašena najuspešnijom u Srbiji i trećom u svetu, i to na rang-listi „Fajnenšel tajmsa”. Nudeći besplatne priključke za infrastrukturu, 50 odsto popusta na korišćenje svih javnih usluga u prvih pet godina poslovanja, mogućnost korišćenja objekata već izgrađenih u okviru zone, kao i carinske i poreske olakšice koje imaju svi investitori nastanjeni u slobodnim zonama u našoj zemlji, Pirot se svrstao na vrh liste najboljih poslovnih zona, najpre u Srbiji, sada i u Evropi. Potvrdu toga dobio je ne samo od prestižnog „Fajnenšel tajmsa” već i skorašnjim učestvovanjem na Svetskoj konferenciji slobodnih zona održanoj u Kini.

Slobodna zona Pirot, kao najuspešnija i najstarija u Srbiji, godišnje prometuje nešto manje od 700 miliona evra. Zbog zainteresovanosti investitora trenutno se radi na proširenju njenih granica, a još veći rast i više investitora očekuje se tek po završetku istočnog kraka Koridora 10 i povezivanja s auto-putem. Skorašnje priznanje Pirot je dobio, prema obrazloženju, zbog najboljih podsticaja koje nudi i povećanja broja preduzeća za 22 odsto za poslednjih godinu dana.

U Pirotskoj slobodnoj zoni prošle godine poslovalo je 75 preduzeća, i to 43 domaća i 32 strana, od kojih su najpoznatija „Tigar Pirot” i „Tigar tajers”. Broj zaposlenih je oko 5.500. Iako je, prema podacima Uprave za slobodne zone Ministarstva finansija, broj korisnika te slobodne zone manji nego 2016, u Pirotu se hvale kako je upravo zahvaljujući slobodnoj zoni u njihovom gradu ekonomska situacija drastično bolja. Kao ilustraciju navode primer da je Pirot pre deset godina bio na 100. mestu po visini zarade u Srbiji, dok se danas nalazi među prvih 20, odmah iza beogradskih opština.

Trenutno u Srbiji ima 14 slobodnih zona, a njihov razvoj ubrzao se usvajanjem Zakona o slobodnim zonama 2006. godine.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane