Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

KAD DOBIJEŠ STIPENDIJU MARIJA KIRI

Beton
Piše: Radenka Marković

Savremeni svet je nezamisliv bez betona. Izgradnja tunela, zgrada, mostova, puteva počiva na njemu. On je posle vode najkorišćeniji građevinski materijal. Ali i beton se menja. Naročito u poslednje vreme, kada se sve više proizvodi i ugrađuje mikroarmirani beton, kod koga funkciju armature, umesto dobro nam poznatih čeličnih šipki, preuzimaju čelična ili plastična vlakna. U Srbiji se mikroarmirani betoni još ne upotrebljavaju u građevinskim konstrukcijama, ali je srpska pamet i te kako uključena u naučna istraživanja koja bi trebalo da doprinesu štednji prirodnih resursa za proizvodnju betona i smanjenju emisije štetnih gasova kao redovnog pratioca proizvodnje cementa, glavnog gradivnog elementa betona.

Jedan od načina da se to postigne jeste korišćenje recikliranih materijala u proizvodnji betona. Na Katedri za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta u Beogradu urađeno je nekoliko doktorskih disertacija i istraživačkih projekata koji se bave recikliranim i otpadnim materijalima, a dr Nikola Tošić, docent na tom fakultetu, dobio je od Evropske unije stipendiju koja će mu omogućiti da istražuje kako se ti materijali mogu upotrebiti u proizvodnji mikroarmiranog betona.

Stipendiju prestižnog imena Marija Sklodovska Kiri dobio je za projekat „Mikroarmirani betoni sa recikliranim i otpadnim materijalima optimizovani za upotrebu u projektima urbane infrastrukture”.

– Ta stipendija je deo programa „Horizont 2020”, u okviru koga je EU izdvojila 70 milijardi evra za finansiranje raznih aktivnosti, grupisanih u tri stuba. Jedan je izvrsnost u nauci, dakle čista nauka, drugi vođstvo u privredi, tj. praktična primena istraživanja, a treći su društveni izazovi ili integracija primenjenih istraživanja za rešavanje određenih društvenih izazova, poput klimatskih promena, rastuće urbanizacije i slično – objašnjava Tošić.

Istraživanje će trajati dve godine, a obaviće se u Španiji i u njemu će učestvovati i mentor, profesor Albert de la Fuente, s Politehničkog univerziteta u Kataloniji, s kojim je Tošić i ranije sarađivao.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza