Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Slobodne zone miljenice kompanija

Šta privlači domaća i strana preduzeća
Piše: Danica Stević

Zbog brojnih povlastica koje nudi investitorima, Slobodna zona Pirot nedavno je proglašena najuspešnijom u Srbiji i trećom u svetu, i to na rang-listi „Fajnenšel tajmsa”. Nudeći besplatne priključke za infrastrukturu, 50 odsto popusta na korišćenje svih javnih usluga u prvih pet godina poslovanja, mogućnost korišćenja objekata već izgrađenih u okviru zone, kao i carinske i poreske olakšice koje imaju svi investitori nastanjeni u slobodnim zonama u našoj zemlji, Pirot se svrstao na vrh liste najboljih poslovnih zona, najpre u Srbiji, sada i u Evropi. Potvrdu toga dobio je ne samo od prestižnog „Fajnenšel tajmsa” već i skorašnjim učestvovanjem na Svetskoj konferenciji slobodnih zona održanoj u Kini.

Slobodna zona Pirot, kao najuspešnija i najstarija u Srbiji, godišnje prometuje nešto manje od 700 miliona evra. Zbog zainteresovanosti investitora trenutno se radi na proširenju njenih granica, a još veći rast i više investitora očekuje se tek po završetku istočnog kraka Koridora 10 i povezivanja s auto-putem. Skorašnje priznanje Pirot je dobio, prema obrazloženju, zbog najboljih podsticaja koje nudi i povećanja broja preduzeća za 22 odsto za poslednjih godinu dana.

U Pirotskoj slobodnoj zoni prošle godine poslovalo je 75 preduzeća, i to 43 domaća i 32 strana, od kojih su najpoznatija „Tigar Pirot” i „Tigar tajers”. Broj zaposlenih je oko 5.500. Iako je, prema podacima Uprave za slobodne zone Ministarstva finansija, broj korisnika te slobodne zone manji nego 2016, u Pirotu se hvale kako je upravo zahvaljujući slobodnoj zoni u njihovom gradu ekonomska situacija drastično bolja. Kao ilustraciju navode primer da je Pirot pre deset godina bio na 100. mestu po visini zarade u Srbiji, dok se danas nalazi među prvih 20, odmah iza beogradskih opština.

Trenutno u Srbiji ima 14 slobodnih zona, a njihov razvoj ubrzao se usvajanjem Zakona o slobodnim zonama 2006. godine.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta