Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Novi arsenal sajberkriminalaca i rastuća pretnja po poslovanje

Veštačka inteligencija
Srpska ekonomija

Veštačka inteligencija transformiše industrije širom sveta. Iako postavlja temelje za veću inovativnost i efikasnost, ona takođe pruža nove prilike za sajberkriminalce. Od automatizacije napada do nadmudrivanja sistema visoke sigurnosti, veštačka inteligencija je bez sumnje snažno oružje za hakere koje donosi neviđene pretnje za preduzeća.

Nedavno istraživanje kompanije Kaspersky sprovedeno među stručnjacima za bezbednost informacija iz srednjih i velikih preduzeća širom sveta pokazalo je da 46% ispitanika smatra da je većina sajber napada sa kojima su se njihove organizacije susrele u poslednjih 12 meseci na neki način koristilo veštačku inteligenciju. Sajberkriminalci koriste veštačku inteligenciju na razne načine što dovodi do potrebe za novim načinom kako preduzeća mogu da zaštite svoje infrastrukture.

Kako sajberkriminalci koriste veštačku inteligenciju

Veštačka inteligencija omogućava sajberkriminalcima da napadaju svoje ciljeve sa većom brzinom i preciznošću. Jedna od najznačajnijih transformacija je način na koji je veštačka inteligencija iz korena promenila automatizovane kampanje za fišing i socijalni inženjering. Uz pomoć alata veštačke inteligencije, hakeri sada mogu da dubinski analiziraju podatke zaposlenih, saznaju njihove pozicije u kompaniji i obrasce ponašanja u komunikaciji, kao i da otkriju njihovu aktivnost na društvenim mrežama kako bi kreirali veoma personalizovane i verodostojne taktike socijalnog inženjeringa.

Zabrinjavajuće je to što sajberkriminalci u prevarama takođe koriste veštačku inteligenciju za generisanje dipfejk audio i video sadržaja, imitujući glasove i izgled direktora ili drugih rukovodilaca. Pored toga, veštačka inteligencija pomaže napadačima da zaobiđu tradicionalne bezbednosne mehanizme. Korišćenjem algoritama mašinskog učenja, napadač može testirati sve moguće varijante napada u realnom vremenu, što mu omogućava efikasniji način izbegavanja detekcije od strane sajberbezbednosnog softvera i zaštitnog zida.

Opseg pretnji i trošak za preduzeća

Pojava napada podržanih veštačkom inteligencijom znači da su sada sva preduzeća izložena većem riziku, bez obzira na njihovu delatnost i veličinu. Prethodno, neka preduzeća možda nisu bila percipirana kao potencijalne mete, ali veštačka inteligencija sada omogućava napadačima da prošire svoje operacije. Sajberkriminalci mogu napasti hiljade kompanija istovremeno uz minimalan napor. Napadi se sada mogu izvoditi efikasnije, dok se tragovi koji vode do izvora zlonamernog dela skrivaju.

Šteta povezana sa napadima vođenim veštačkom inteligencijom, kako finansijska, tako i reputaciona, može biti ozbiljna za preduzeća. Pored toga, mogu uslediti novčane kazne i pravni troškovi, kao i dugoročna šteta po poverenje kupaca, što je posebno osetljivo područje za sektore poput finansija, zdravstva i pravnih usluga, koji u velikoj meri zavise od poverenja potrošača i poverljivosti.

Kako preduzeća mogu da se zaštite

Kako bi se suprotstavile rastućoj pretnji od sajberkriminala vođenog veštačkom inteligencijom, preduzeća moraju da se fokusiraju na izgradnju sveobuhvatnog okvira sajberbezbednosti, a ne da se oslanjaju isključivo na rešenja zasnovana na veštačkoj inteligenciji. Iako alati bazirani na veštačkoj inteligenciji igraju ključnu ulogu u praćenju i detekciji pretnji u realnom vremenu, oni sami po sebi nisu dovoljni. Efektivna sajberbezbednost zahteva višeslojni pristup koji uključuje napredne bezbednosne alate, redovno obučavanje zaposlenih i proaktivno planiranje odgovora na incidente. Samo kombinovanjem tehnologije, edukacije i pripreme preduzeća mogu izgraditi otpornost koja je neophodna za suočavanje sa izazovima koje donose sve sofisticiranije pretnje vođene veštačkom inteligencijom.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke