Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Deficit zanatlija

Najveći izazov tržišta rada u 2024. godini
Srpska ekonomija

Po podacima sajta Poslovi Infostud, 2024. godinu obeležila je stabilnost na tržištu rada u Srbiji, sa ukupno objavljenih 73.732 oglasa za posao, što je za svega 0.7% više nego u 2023. godini. Ovaj blagi rast ukazuje na odsustvo velikih promena, ali i na kontinuitet u potražnji za radnicima.

Tržište rada isticalo je nekoliko ključnih oblasti koje su tradicionalno u vrhu po broju oglasa. Na samom vrhu nalaze se Trgovina/Prodaja, Proizvodnja, Uslužni sektor i zanati, Ugostiteljstvo i IT sektor.

Najtraženije pozicije tokom godine odražavale su činjenicu da su poslodavci u većoj meri tražili radnike sa srednjom stručnom spremom. Među njima su se izdvajali administrativni radnici, higijeničari, komercijalisti, konobari, magacioneri, kuvari, prodavci, radnici u proizvodnji, telefonski operateri i vozači. Ove pozicije ukazuju na značaj sektora koji podržavaju svakodnevne poslovne aktivnosti i osiguravaju njihovu nesmetanu realizaciju.

Kada govorimo o najtraženijim pozicijama, poslodavci su tokom 2024. godine nudili zarade koje su značajno varirale u zavisnosti od radnog mesta i sektora. Najvišu prosečnu zaradu ostvarivali su limari, sa 176.000 dinara, što ih stavlja na vrh ove liste. Sa druge strane, vozači su imali prosečnu platu od 120.000 dinara, što ih takođe svrstava u grupu visoko plaćenih zanimanja. Komercijalisti su mogli da očekuju zarade od 110.000 dinara, dok su kuvari prosečno zarađivali 105.000 dinara.

Telefonskim operaterima nuđeno je u proseku 100.000 dinara, a radnicima u proizvodnji i magacionerima 79.000 dinara i 74.000 dinara. Na donjem delu najtraženijih zanimanja nalaze se administrativni radnici, koji su prosečno mogli da ostvare 77.000 dinara, prodavci sa prosečnom zaradom od 70.000 dinara, i higijeničari, sa najnižom prosečnom platom od 66.000 dinara.

Razlike u visini plata reflektuju različite zahteve i specifične veštine potrebne za obavljanje ovih poslova, ali i tržišne uslove koji diktiraju vrednost pojedinih zanimanja.

Zanati na udaru deficita

Deficit radne snage nastavio je da pogađa zanatski sektor, gde se tokom godine osećala najizraženija potreba za frizerima, zidarima, autolimarima, limarima, armiračima, pekarima, metalostrugarima, mesarima, kozmetičarima, vodoinstalaterima i kuvarima.

Sva ova deficitarna zanimanja omogućavala su zarade koje su najmanje bile u rangu prosečne plate na republičkom nivou, dok su pojedini oglasi nudili čak i do 3.000 evra za određene pozicije. Ove brojke ukazuju na veliku potražnju i spremnost poslodavaca da značajno plate retke i potrebne veštine.

Potreba za inkluzivnijim tržištem

Za mlade ljude koji tek ulaze na tržište rada, 2024. godina donela je značajan broj prilika. Naime, čak 17.329 oglasa bilo je namenjeno mladima, što predstavlja 23.5% ukupnog broja. Ovi oglasi nudili su šansu za sticanje prvih radnih iskustava i ulazak u svet rada.

Nažalost, inkluzivnost je ostala izazov za tržište rada u Srbiji. Osobe sa invaliditetom imale su na raspolaganju svega 4.918 oglasa, što čini samo 5% ukupne ponude. Ovi podaci ukazuju na potrebu za jačanjem napora kako bi se inkluzivnost podigla na viši nivo i stvorile ravnopravnije mogućnosti za sve.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza