Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

E-fakture kao alat modernizacije srpske privrede

Digitalizacija poreskog sistema
Foto: Freepik
Srpska ekonomija

Nove funkcionalnosti Sistema elektronskih faktura (SEF) imaju značajan potencijal da pomognu modernizaciju poreskog sistema u Srbiji. Razvoj SEF-a ne samo da pojednostavljuje poslovanje privrede, već i doprinosi transparentnijem i efikasnijem upravljanju fiskalnih tokova. Razgovarali smo sa eminentnim stručnjacima o prednostima, izazovima i makroekonomskim efektima ovog sistema.

Prof. dr Ljubodrag Savić sa Ekonomskog fakulteta u Beogradu smatra da digitalizacija poreskog sistema u Srbiji donosi značajne prednosti kako za privredu, tako i za državu.

„Nema nikakve sumnje da će digitalizacija poreskog sistema u Srbiji značajno olakšati, ubrzati i pojednostaviti ukupno poslovanje privrede Srbije. Ona će Vladi, ministarstvima i Poreskoj upravi omogućiti potpuniju evidenciju o poslovanju srpske privrede, kao i kontrolu izmirenja poreskih obaveza, što će olakšati planiranje i upravljanje prihodima i rashodima budžeta Srbije. Veliku korist će imati i preduzeća, jer će pojednostaviti i ubrzati poslovanje, ali će moći i preciznije da planiraju i prate svoje novčane tokove”, objašnjava Savić.

Proces implementacije nije bez izazova, a veliki broj preduzeća još uvek nije dostigao potreban nivo digitalne pismenosti, smatra profesor Savić. Prednost je redovno unapređenje sistema i prilagođavanje, kako bi se prevazišli početni problemi.

S druge strane, prof. dr Bojan Dimitrijević ističe da je Srbija jedna od prvih zemalja koja je uvela automatizaciju pripreme poreskih prijava na ovaj način, donoseći brojne prednosti, ali i izazove.

„Još uvek nema uporedivih rešenja iz drugih zemalja, jer je Srbija jedan od pionira ovog procesa u odnosu na Evropsku uniju. Svakako, neophodna je potpuna sinhronizacija između rešenja koja predlažu poreski stručnjaci i njihove tehničke primene u okviru informatičkih, softverskih i digitalnih rešenja“, kaže Dimitrijević.

On upozorava na važnost sinhronizacije između stručnjaka i tehničkih rešenja, dodajući da je država produžila rokove za implementaciju sistema, ali preterano odugovlačenje može i da ugroziti kredibilitet procesa.

„Ključno je zadržati balans između fleksibilnosti i odlučnosti u primeni rešenja“, naglašava on.

Kako kaže prof. dr Hristina Mikić sa Metropolitan Univerziteta, značaj je u automatizaciji procesa kroz e-fakture, posebno kada je reč o PDV-u.

Međutim, ona ističe i da „na makroekonomskom nivou, e-fakture podstiču konkurentnost privrede kroz smanjenje transakcionih troškova i povećanje operativne efikasnosti. Takođe, dostupnost podataka u realnom vremenu omogućava donosiocima politika detaljniji uvid u fiskalne tokove, što može doprineti formiranju adekvatnijih ekonomskih politika. Razna istraživanja kvantifikovala su ekonomske efekte e-fakturisanja“.

„Tako na primer, Ministarstvo finansija Sjedinjenih Američkih Država procenilo je da joj elektronsko fakturisanje smanjuje troškove fakturisanja za 5% ili oko 450 miliona USD godišnje, dok se naplata faktura sa prosečnih 17 dana smanjuje na 3 dana. Ako se godišnje prima oko 20.000 faktura, preduzeće može uz pomoć ovog sistema ostvariti uštede od 70.000 evra, a procenjuje se da su troškovi manualne obrade faktura od 7 do 50 evra po fakturi“, objasnila je Mikić.

Digitalizacija poreskog sistema u Srbiji predstavlja korak ka modernizaciji i efikasnijem funkcionisanju privrede. Uvođenje e-faktura donosi mnoge prednosti, ali i zahteva dalji rad na edukaciji privrednih subjekata i usklađivanju tehničkih rešenja. Uz efikasnu implementaciju i kontinuirano unapređivanje sistema, digitalizacija ima potencijal da postane osnova za budući razvoj srpske privrede.

Ostali naslovi

Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke