Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

KAD DOBIJEŠ STIPENDIJU MARIJA KIRI

Beton
Piše: Radenka Marković

Savremeni svet je nezamisliv bez betona. Izgradnja tunela, zgrada, mostova, puteva počiva na njemu. On je posle vode najkorišćeniji građevinski materijal. Ali i beton se menja. Naročito u poslednje vreme, kada se sve više proizvodi i ugrađuje mikroarmirani beton, kod koga funkciju armature, umesto dobro nam poznatih čeličnih šipki, preuzimaju čelična ili plastična vlakna. U Srbiji se mikroarmirani betoni još ne upotrebljavaju u građevinskim konstrukcijama, ali je srpska pamet i te kako uključena u naučna istraživanja koja bi trebalo da doprinesu štednji prirodnih resursa za proizvodnju betona i smanjenju emisije štetnih gasova kao redovnog pratioca proizvodnje cementa, glavnog gradivnog elementa betona.

Jedan od načina da se to postigne jeste korišćenje recikliranih materijala u proizvodnji betona. Na Katedri za materijale i konstrukcije Građevinskog fakulteta u Beogradu urađeno je nekoliko doktorskih disertacija i istraživačkih projekata koji se bave recikliranim i otpadnim materijalima, a dr Nikola Tošić, docent na tom fakultetu, dobio je od Evropske unije stipendiju koja će mu omogućiti da istražuje kako se ti materijali mogu upotrebiti u proizvodnji mikroarmiranog betona.

Stipendiju prestižnog imena Marija Sklodovska Kiri dobio je za projekat „Mikroarmirani betoni sa recikliranim i otpadnim materijalima optimizovani za upotrebu u projektima urbane infrastrukture”.

– Ta stipendija je deo programa „Horizont 2020”, u okviru koga je EU izdvojila 70 milijardi evra za finansiranje raznih aktivnosti, grupisanih u tri stuba. Jedan je izvrsnost u nauci, dakle čista nauka, drugi vođstvo u privredi, tj. praktična primena istraživanja, a treći su društveni izazovi ili integracija primenjenih istraživanja za rešavanje određenih društvenih izazova, poput klimatskih promena, rastuće urbanizacije i slično – objašnjava Tošić.

Istraživanje će trajati dve godine, a obaviće se u Španiji i u njemu će učestvovati i mentor, profesor Albert de la Fuente, s Politehničkog univerziteta u Kataloniji, s kojim je Tošić i ranije sarađivao.

Ostali naslovi

Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima