Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Strah od javnog nastupa i kako ga prevladati

Biznis i fobije
Foto: privatna arhiva
Piše: Radenka Marković

Ljudi koji se bave biznisom često se boje da pred više kolega iznose svoje stavove, mišljenja, poslovne planove... Za mnoge od njih taj javni nastup je najteži deo posla. Teško je na prvi pogled pojmiti da je strah od javnog nastupa toliki da ga svrstavaju među najveće ljudske strahove i stavljaju u isti rang sa strahom od bolesti, otkaza, pa čak i od smrti. Međutim, mnogi koji su pred pogledima publike osetili da se preznojavaju, da im glas podrhtava, a srce lupa, da otežano dišu, crvene se, imaju nagon za mokrenjem, lično bi potpisali da u toj tvrdnji nema nimalo preterivanja i da je potpuno tačna.

Javnog nastupa plaše se i žene i muškarci, obrazovani i manje obrazovani, oni čiji posao i inače podrazumeva obraćanje publici, kao što su glumci, voditelji, nastavnici, ali i poslovni ljudi kada treba da se obrate kolegama u firmi, govore na nekom simpozijumu ili seminaru. Strah zna da se javi i u situacijama koje nisu poslovne prirode, a zahtevaju da se nastupi pred ljudima koji se smatraju autoritetima ili kada pred grupom valja reći svoje mišljenje o nekoj temi.

Ne plaše se svi i ne plaše se svi podjednako. A ko se plaši najviše? Kako objašnjava Mia Popić, koučing psiholog i psihoterapeut, strahu od javnog nastupa podložniji su ljudi skloni perfekcionizmu, oni kojima je izuzetno stalo da ostave dobar utisak pred drugima, zatim oni skloniji anksioznosti, kao i introvertni. Postojanje i jačina tog straha povezani su s profesionalnim iskustvom. Naime, tom osećanju generalno su podložniji ljudi koji imaju manje profesionalnog iskustva upravo zato što češća izlaganja i nastupi pomažu da se ono prevaziđe.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza