Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od vizantijskog novca do venecijanskog groša

Srpsko srednjovekovno novčarstvo
Piše: Vesna Zdravković

U fondu Narodnog muzeja u Beogradu nalazi se 13.000 komada srpskog srednjovekovog novca. Tog skrivenog blaga sigurno ima još, ali I zbirka kojom raspolaže Narodni muzej predstavlja značajnu nacionalnu kulturno-istorijsku baštinu. O našim vladarima i  novcu koji su oni kovali razgovarali smo sa dr Vesnom Radić, muzejskim savetnikom, inače i autorom izložbe “Novac i država – sačuvana priča”. Samo da podsetimo, da je na toj izložbi predstavljena dvesta pedeset jedna kovanica koju je od jednog privatnog kolekcionara otkupio Narodni muzej uz podršku Ministarstva kulture I informisanja. Reč je o više od dva veka srpskog srednjovekovnog novčarstva.

Na novcu naših srednjovekovnih vladara nalazile su se različite predstave i natpisi. Na novcu kralja Radoslava predstavljen je vladar I Bogorodica koja ga kruniše. Natpis su na grčkom jeziku. Kralj Radoslav je bio vezan za grčki svet I vizantijsku kulturu, tako da je je bilo I očekivano da po ugledu na Vizantiju toga vremena, solunske vladare toga vremena kuje novac koji je potpuno ličio na vizantijski, priča za Srpsku ekonomiju dr Vesna Radić.

Narednih četiri, pet decenija srpski novac se ne menja. Ponovo počinje da se kuje u vreme kralja Dragutina. U tom periodu menja se I srednjovekovni novac u Evropi. Vizantijska država slabi I vizantijski novac ustupa mesto venecijanskom grošu, objašnjava sagovornica I dodaje - Potpuno je bilo prirodno da se kralj Dragutin sada veže za tu jaku valutu. Ako je vaš novac ličio na novac jedne zemlje koja u trgovinskom smislu vlada Sredozemljem, time ste obezbedili i potvrdili vrednost svom novcu. Ovo je važilo u celoj Evropi.

Srpski novac po ugledu na venecijanski groš kovao je i kralj Milutin. Naši srebrnjaci našli su se u evropskim monetarnim tokovima i ne samo to. Dr Radić naglašava da je tako naša država stekla kredibilitet, jer je srpski novac rado priman na evropskom tržištu.

U nastavku priče o monetarnoj istoriji srpskog srednjeg veka sledi period vladavine Nemanjića, pre svega ekspancije kovanja novca cara Dušana, kao i despota Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza