Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Njihova humanost obeležila je 2019. godinu

Umesto kolumne
Piše: Vladimir Đurić

U borbu protiv COVID - a 19 uključen je i veliki broj volontera, humanista... Mnogi od njih i prošle godine pomagali su građanima Srbije. U ovom teksu setimo se ljudi koji su svojom hunanošću obeležili 2019. godinu: Novak Đoković, Aleksandar Vulin, Željko Mitrović, Suzana Paunović, Igor Jurić, Anonimni građani Srbije, Maja Gojković, Blic fondacija 

1) Novak Đoković

Naš najuspešniji sportista svih vremena Novak Đoković pokazao je i protekle godine koliko veliko srce ima. Fondacija „Novak Đoković” i Exit fondacija potpisale su Memorandum o dugoročnoj saradnji na unapređenju položaja predškolske dece u Srbiji. Saradnja počinje akcijom „Da i za mene bude mesta – izgradimo vrtiće zajedno”, a nastavlja se drugim globalnim akcijama poput „Stars4Kids” i „EXIT Life Aid 2020”. Novak je odigrao veliki broj humanitarnih mečeva i na kraju godine, posle osvajanja Svetskog kupa s teniskom reprezentacijom Srbije, poklonio prihod za postradale u požarima u Australiji.

2) Aleksandar Vulin

Ministar odbrane Aleksandar Vulin pravi humanitarne akcije od kojih pomoć ide porodicama boraca stradalih u skorašnjim ratovima na teritoriji bivše Jugoslavije. Organizovao je veliki humanitarni koncert na Kolarcu, a prikupljena sredstva uplaćena su za freskopisanje ruske crkve u Beogradu. Promoviše srpsku kulturu i tradiciju na brojnim manifestacijama koje organizuje Vojska Srbije.

3) Željko Mitrović

Vlasnik Pink televizije Željko Mitrović u julu je ispratio decu iz Zvečanske na letovanje u Bijelu i na Rudnik. Osim plaćenog puta i smeštaja, Željko i njegov Pink Media Group obezbedili su deci i sve stvari neophodne za bezbrižno letovanje, kao i džeparac. Željko je decu obišao u Bijeloj, družio se s njima, a kasnije ih poslao na još jedno letovanje, ovaj put u Budvu.

4) Suzana Paunović

Direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović prošle godine napravila je veliki broj humanitarnih akcija posvećenih ugnjetavanoj deci i starijim osobama. Ona je predstavljala Vladu Srbije na međunarodnoj konferenciji u Parizu povodom obeležavanja 25. godišnjice Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije (EKRI). Ujedinjenim nacijama u Ženevi je predstavila nacionalni mehanizam Srbije za praćenje primene preporuka UN u oblasti ljudskih prava.

5) Igor Jurić

Otac tragično nastradale Tijane Igor Jurić dočekao je primenu novog zakona donetog na njegovu inicijativu. U Srbiji su poslednjeg meseca 2019. godine na snagu stupile izmene Krvičnog zakonika kojima je uveden doživotni zatvor za ubice dece, u javnosti poznate kao „Tijanin zakon”. Dugogodišnja inicijativa Fondacije „Tijana Jurić”, koju je potpisima podržalo 160.000 građana, a kojom se ubicama deteta, počiniocu obljube nad nemoćnim licem, trudnom ženom ili detetom sa smrtnim ishodom predviđa doživotna kazna zatvora, bez mogućnosti uslovnog otpusta za starije od 21 godinu, urodila je plodom.

6) Anonimni građani Srbije

U proteklih godinu dana Srbija se udruženim snagama borila i za izlečenje dece. Iako utučeni zbog teških životnih priča najmlađih, često revoltirani nemaštinom onih kojima je novac najpotrebniji, odvajali su sredstva za pomoć Filipu Ivanoviću (9) iz Smedereva, obolelom od raka, Petri Đorđević (3), koja ima tumor na mozgu, Kosti Petkoviću (6) i Nikolini Gutić (5), obolelima od leukemije. Zahvaljujući novčanoj pomoći anonimnih građana, izlečena je mala Helena u Parizu.

7) Maja Gojković

Predsednica Narodne skupštine Srbije Maja Gojković uložila je veliki trud da se rešavaju problemi žena koje žive na selu. Vrata Skupštine otvorila je širom za brojne konferencije na tu temu.

8) Blic fondacija

Bolje uslove života zahvaljujući Blic fondaciji do sada je dobilo više od 500 socijalno ugroženih mališana iz svih krajeva Srbije. Samo prošle godine u nove domove uselile su se tri višečlane porodice – jedna kuća sagrađena je iz temelja, druga je kupljena, treća renovirana, a dvadesetak mališana dobilo je hranu, igračke, garderobu i sve što im je potrebno za srećnije detinjstvo, dok je njihovim roditeljima pružena pomoć u rešavanju životnih problema poput nalaženja posla, plaćanja računa za struju, spasavanja kuće od izvršitelja.

Ostali naslovi

Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima