Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sistem treba da teče kao reka

Jelena Mekvilijams, predsednica američke Federalne korporacije za osiguranje depozita
Razgovarale: Jelena Filipović i Vesna Zdravković

Predsednica američke Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC) Jelena Mekvilijams, devojačko Obrenić, jedna je od uspešnih Srpkinja u Sjedinjenim Američkim Državama. Mnogi je smatraju najuspešnijom.

Na tu veoma visoku poziciju nominovao ju je američki predsednik Donald Tramp, a Senat (Gornji dom Parlamenta) odobrio je tu nominaciju. Mekvilijamsova nam kaže da niko ne može da je smeni do isteka petogodišnjeg mandata, 2023. godine, osim u slučaju da počini neko krivično delo.

– Tata me je pitao ko mi je šef, a ja mu odgovorim: „Pa, kako da ti kažem, tata, ja nemam šefa” – rekla je Jelena Mekvilijams u razgovoru za Srpsku ekonomiju, ali i dodala da dva puta godišnje mora da svedoči u američkom Kongresu.

Jelena Mekvilijams 1991. godine, posle trećeg razreda Matematičke gimnazije u Beogradu, otišla je na dalje školovanje u Sjedinjene Američke Države. Po diplomiranju na studijama političkih nauka na prestižnom Univerzitetu Berkli, ostala je da živi i radi u Americi. Završila je i postdiplomske studije prava i jedno vreme radila kao advokat u Silicijumskoj dolini. Zatim je otišla u Vašington, gde je prvo radila u američkoj Centralnoj banci, a potom u Senatu.

Kaže da je u nekoliko navrata dolazila u Beograd, prvo 1999. godine, a onda posle bombardovanja, 2002, 2012. i poslednji put 2017. na samo 48 sati. Decembra 2019. ponovo je došla u rodni grad, ovaj put na poziv Agencije za osiguranje depozita u Srbiji, koja je proslavila trideset godina postojanja.

Srbija ne zaostaje za svetom

U razgovoru za Srpsku ekonomiju Jelena Mekvilijams priseća se da je u vreme kada je otišla iz zemlje Beograd tek počeo da se razvija. Usledilo je, kako je primetila, vreme nazadovanja, ali sada je očigledno da su stvari mnogo bolje.

– Međutim, pitanje je da li je dovoljno dobro da mogu da se zadrže talenat i stručnost, da ne odlaze u inostranstvo, a da bi se to desilo, neophodna je ekonomska infrastruktura koja se zasniva na pravnoj infrastrukturi, da ljudi veruju u sudove, da se zakoni ne menjaju svakih šest meseci, da se primenjuju tako da štite ljude i imovinu, da se kapital obrće kroz ekonomiju, tj. da ne bude zaključan – kaže Jelena Mekvilijams i dodaje da godišnje iz Srbije odlazi 55.000 obrazovanih ljudi, što, prema njenom mišljenju, ne sme da se dešava.

Mekvilijamsova ističe da naša zemlja ne zaostaje za svetom.

– Srbija je relativno mala na svetskoj sceni, u njoj nema dovoljno kapitala i zato mora da dozvoli da strani kapital uđe. To bi omogućilo da ekonomija bude kako treba i da broj nezaposlenih bude što manji – dodaje Jelena u razgovoru za Srpsku ekonomiju.

Naša sagovornica primećuje da je u Srbiji mnogo reformi uspelo. Dodaje i da se radi kako treba, ali da je potrebno učiniti još nešto.

– Neophodno je da se zakon usvoji i sprovodi kako treba, jer bi to ljudima dalo garanciju da se poštuju ljudska prava. Zakon mora da funkcioniše, da bude stabilan i transparentan. Potrebno je da se sudski procesi sprovode kako treba i da uknjižavanje bude brže, a ne da stoji mesecima. Ne sme da bude čekanja – ističe naša sagovornica.

Kao primer navodi da je, kada je uzela zajam i kupila kuću u Sjedinjenim Američkim Državama, sve poslove završila istog dana.

Bitno je osećanje stabilnosti

Govoreći o saradnji srpske agencije s američkom Korporacijom za osiguranje depozita, Jelena Mekvilijams kaže da je Agencija za zaštitu depozita u Srbiji ono što je već uradila generalno učinila na osnovu američkog sistema i da trenutno nastoji da napravi premije za osiguranje zasnovano na riziku banaka.

– Agencija je uradila mnogo da ima sličnu šemu kao u SAD – kaže naša sagovornica.

Prema njenim rečima, američka vlada i njeno ministarstvo spremni su da ponude tehničku pomoć, da obuče osoblje, da se razmeni znanje, a sve radi zaštite ljudi. Ističe da joj je najteže kada vidi stare koji nisu zaštićeni.

– To je ono kada vas srce zaboli – rekla je naša sagovornica i objasnila da je zato bitno da postoji osiguranje depozita i da ljudi imaju osećaj da postoji stabilnost.

U razgovoru za Srpsku ekonomiju Jelena Mekvilijams osvrnula se i na reforme, za koje je rekla da moraju da se nastave. Objasnila je da postoje velike i male promene.

– Male promene veoma pomažu sistemu da teče kao reka. Ako postoji kamen u reci, sistem treba da teče oko kamena da bi kapital išao kroz ekonomiju – smatra naša sagovornica.

Tokom razgovora, Mekvilijamsova je navela i primer iz SAD.

– U Sjedinjenim Američkim Državama 250.000 dolara je maksimalan iznos za osiguranje depozita. Ako osoba ima više od tog iznosa, sve što je preko može da se stavi u drugu banku i da opet bude osigurano po istom sistemu, do 250.000 dolara – navela je Jelena Mekvilijams.

Osvrnula se i na rad korporacije na čijem je čelu. Objasnila je da je veoma striktno utvrđeno na koji način njena korporacija radi s finansijama. Oni ne uzimaju pare iz poreskog odbora, a sav novac za fond za funkcionisanje zaštite depozita i njenog ministarstva dolazi od uplate banaka u sistem za depozit osiguranja.

– Svaka banka koja se otvori u Sjedinjenim Američkim Državama mora da ima osiguranje depozita, mora da kupi tu polisu osiguranja. Mi smo njihova supervizija, mi njih kontrolišemo, oni su odgovorni meni. Naši kontrolori dnevno pregledaju 3.700 banaka, a indirektno regulišemo ukupno 5.400 banaka – kaže naša sagovornica i dodaje da je to veoma velika autonomija jednog ministarstva.

Taj podatak dovoljan je da se zaključi da je posao koji radi Jelena Mekvilijams veoma odgovoran. Otud i pitanje da li se pokajala što je prihvatila tako veliku obavezu i odgovornost. Naša sagovornica priznaje da se nijednog trenutka nije pokajala što je prihvatila tu visoku i vrlo odgovornu funkciju, na koju, kako kaže, ne planira da zasedne čak i ako joj bude predložen novi mandat.

Ostali naslovi

Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima