Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Kovači i falsifikatori

Srednjovekovno srpsko novčarstvo
Piše: Vesna Zdravković

Rudnici i iskopani metal, kao i novac bili su vlasništvo vladara, dok je briga o kovanju bila preneta na zakupce kovnice. Dr Vesna Radić, muzejski savetnik kaže da je vladar birao čoveka koji bi u određenom periodu, pod određenim okolnostima koje su bile strogo kontrolisane kovao pare. Zakupac se obavezivao da će praviti novac pridržavajući se zahteva vladara. Tačno se znalo koja će se predstave naći na novcu, koji natpisi, koja će biti težina i sastav odnosno kvalitet srebra.

Dva i po veka istorije srpskog srednjovekovnog novčarstva beleže i oznake na novcu. To su bila najčešće slova, ali i zvezdice, krstići, čak i mali portreti. Reč je o siglama koje su mogle da se nalaze na obe strane kovanice. Sagovornica ističe da je u numizmatičkoj nauci još uvek ostalo ne protumačeno do kraja ko je te simbole stavljao. Znake su dovodili u vezu sa zakupcem kovnice koji je u stvari, na taj način davao neku vrstu svog pečata. Generalno, ti znaci su uvedeni u vreme vladavine kralja Milutina kada je, podseća dr Vesna Radić novčarstvo doživelo prvu veliku ekspanziju. Ona dodaje da najviše ima smisla tumačenje prema kojem se pojava simbola povezuje sa kontrolom kovanja, jer su se ti znaci koristili za obeležavanje određene serije.

Uvek je novac u celoj Evropi, pa i kod nas mogao da se falsifikuje. Tu postoje dva momenta. Prvi je donošenje Dušanovog zakonika. Car Dušan je zbog ogromne monetarne ekspanzije i velikog bogatstva koje je kovanje novca donosilo vladaru propisao stroge kazne. Za to vreme bile su najstrožije kazne u Evropi. Zbog pojave falsifikata spaljivala su se sela, a falsifikatori su bili osuđvani na smrt. Drugi momenat je iz vremena despota Stefana Lazarevića. S tim što su kazne za krivotvorenje novca bile blaže. Na primer, odsecanje prsta, a uvedena je i novčana globa.

Ovo je samo mali deo istorije srpskog srednjovekovnog novčarstva koji je sa Srpskom ekonomijom podelilia dr Vesna Radić iz Narodnog muzeja u Beogradu. Taj biser naše baštine, to nacionalno blago još uvek nije do kraja otkriveno.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza