Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Od vizantijskog novca do venecijanskog groša

Srpsko srednjovekovno novčarstvo
Piše: Vesna Zdravković

U fondu Narodnog muzeja u Beogradu nalazi se 13.000 komada srpskog srednjovekovog novca. Tog skrivenog blaga sigurno ima još, ali I zbirka kojom raspolaže Narodni muzej predstavlja značajnu nacionalnu kulturno-istorijsku baštinu. O našim vladarima i  novcu koji su oni kovali razgovarali smo sa dr Vesnom Radić, muzejskim savetnikom, inače i autorom izložbe “Novac i država – sačuvana priča”. Samo da podsetimo, da je na toj izložbi predstavljena dvesta pedeset jedna kovanica koju je od jednog privatnog kolekcionara otkupio Narodni muzej uz podršku Ministarstva kulture I informisanja. Reč je o više od dva veka srpskog srednjovekovnog novčarstva.

Na novcu naših srednjovekovnih vladara nalazile su se različite predstave i natpisi. Na novcu kralja Radoslava predstavljen je vladar I Bogorodica koja ga kruniše. Natpis su na grčkom jeziku. Kralj Radoslav je bio vezan za grčki svet I vizantijsku kulturu, tako da je je bilo I očekivano da po ugledu na Vizantiju toga vremena, solunske vladare toga vremena kuje novac koji je potpuno ličio na vizantijski, priča za Srpsku ekonomiju dr Vesna Radić.

Narednih četiri, pet decenija srpski novac se ne menja. Ponovo počinje da se kuje u vreme kralja Dragutina. U tom periodu menja se I srednjovekovni novac u Evropi. Vizantijska država slabi I vizantijski novac ustupa mesto venecijanskom grošu, objašnjava sagovornica I dodaje - Potpuno je bilo prirodno da se kralj Dragutin sada veže za tu jaku valutu. Ako je vaš novac ličio na novac jedne zemlje koja u trgovinskom smislu vlada Sredozemljem, time ste obezbedili i potvrdili vrednost svom novcu. Ovo je važilo u celoj Evropi.

Srpski novac po ugledu na venecijanski groš kovao je i kralj Milutin. Naši srebrnjaci našli su se u evropskim monetarnim tokovima i ne samo to. Dr Radić naglašava da je tako naša država stekla kredibilitet, jer je srpski novac rado priman na evropskom tržištu.

U nastavku priče o monetarnoj istoriji srpskog srednjeg veka sledi period vladavine Nemanjića, pre svega ekspancije kovanja novca cara Dušana, kao i despota Stefana Lazarevića i Đurđa Brankovića.

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane