Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Edukacija korisnika je važna za sprečavanje zloupotreba i prevara, a samim tim i preduslov rasta e-trgovine

Beograd
Piše: Ljiljana Staletović

Kopaonik biznis forum, koji je ove godine održan od 1. do 4. marta u organizaciji Saveza ekonomista Srbije i pod pokroviteljstvom kompanije Mastercard pokrenuo je niz pitanja u vezi sa budućnošću plaćanja. I građani Srbije sve više plaćaju onlajn, ali su često sumnjičavi kada je reč o e-trgovini i strahuju od zloupotreba.

Upravo o tome Srpska ekonomija, koja je na Kopaonik biznis forumu bila gost kompanije Mastercard, razgovarala je sa gospodinom Nikolom Mehandžićem. Naš sagovornik je direktor razvoja za tržišta Zapadnog Balkana u Mastercardu,a na Kopaonik biznis forumu bio je moderator panel diskusije “Digitalna transformacija – Perspektive industrije 4.0.

Građani Srbije sve više plaćaju onlajn. Koliko su ta plaćanja sigurna?

- Edukacija korisnika je veoma važan korak za sprečavanje zloupotreba i prevara, a samim tim i preduslov rasta e-trgovine. Potrebno je da se korisnici pridržavaju određenih pravila, a neka od osnovnih su zapravo vrlo jednostavna, kao što je na primer prepoznavanje elemenata Mastercard Secure Code odnosno Mastercard Idenity Check brendinga na sajtovima onlajn trgovaca, koji su garancija da taj tgovac ispunjava određene standarde i da je sertifikovan od strane kompanije Mastercard i industrijske standardizacione organizacije EMVCO. Tokenizacija je takođe daje dodatni nivo zaštite jer podrazumeva da kada sačuvate kredencijale svoje kartice u okviru nekog sajta, aplikacije ili mobilnog novčanika, ona postaje kod, vezan za tog konkretnog trgovca, što je čini nedostupnijom za zloupotrebu u slučaju da dođe do krađe podataka sa nekog sajta. U ovom delu je neophodna saradnja i razumevanje ne samo banaka koje izdaju platne kartice, već i trgovaca koji prihvatanjem novih standarda, čine svoje prodajno mesto sigurnijim i poželjnijim za kupce koji će im na tome biti zahvalni.

Svakako je sigurnost podataka jedan je od najvećih izazova digitalizacije. Šta se radi da se smanji rizik od sajber pretnji, odnosno koliko su korisnici kartica zaštićeni?

- U svojoj biti, Mastercard je kompanija koja radi sa podacima i mi te podatke, tačnije podatke o 74 milijarde transakcija godišnje, sigurno i bezbedno prenosimo širom sveta između finansijskih institucija, trgovaca i korisnika. Sve to nas čini veoma posvećenima etičkim praksama rukovanja podacima i privatnošću, kao i sprečavanju zloupotreba i prevara. Kao kompanija zaista verujemo da su podaci o korisnicima njihovo vlasništvo, da korisnici imaju pravo da upravljaju i kontrolišu kako će se njihovi podaci čuvati i deliti i da bi korist od sopstvenih podataka trebalo da imaju upravo oni, a naša je obaveza da te podatke štitimo. Potrebe korisnika su u središtu svih proizvoda koje razvijamo, i dok su su inovacije ključ našeg poslovnog uspeha, one nikada neće biti sprovođene na štetu korisnika i njegovih prava.

Iako Srbija nije članica EU i nema obavezu da primeni PSD2 direktivu koja je stupila na snagu 14. septembra 2019. za sva elektronska plaćanja, da li se razmišlja o tome da se primeni i kod nas i šta to zapravo znači?

- U Evropskoj Uniji je na snazi PSD2 regulativa koja između ostalog zahteva od banaka kao tradicionalnih finansijskih institucija, da omoguće pristup platnim informacijama, različitim finansijskim nebankarskim institucijama odnosno fintecima i digitalnim gigantima, kako bi i oni mogli da razvijaju i nude inovativne proizvode i usluge tim istim korisnicima. Osim podsticanja konkurentnosti, Open banking će dovesti do transformacije odgovora na zahteve klijenata, tako što će rešenja koja se nude postati fokusirana na potrebe korisnika kojima je bitno da imaju besprekorno korisničko iskustvo, što znači: pre svega sigurno, a zatim i jednostavno i intuitivno za korišćenje. Kako bismo mogli da govorimo o potencijalu Open bankinga za naš region, potrebno je usvajanje PSD2 regulative i kod nas. Pored toga, važno je razumeti da lokalne fintech kompanije nemaju pristup platnim podacima bankarskih klijenata kao što je to slučaj u EU. Trenutno u Srbiji postoji jedan primer “open banking” saradnje između kompanija VIP Mobile i nebankarske finansijske institucije iPay, koja je dizajnirala proizvod zasnovan na elektronskom novcu - Mastercard pripejd karticu i mobilni novčanik, koji je već u ponudi korisnicima VIP mobilne mreže u Srbiji – rekao je Nikola Mehandžić, direktor poslovnog razvoja za tržišta Zapadnog Balkana kompanije Mastercard.

 

Ostali naslovi

Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza
Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima