Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Avenija otvorila vrata u svet

Ekonomsko osamostaljivanje žena s Kosova i Metohije
Piše: Ivana Raković

Priča o Udruženju poslovnih žena Avenija iz Lapljeg Sela zapravo je priča o marljivosti, hrabrosti, istrajnosti Kosovki koje su i posle rata 1999. godine, ostavši bez igde ičega, krenule od nule i osvojile svet.

Kada su se pre dvadeset godina, po završetku rata, našli na vetrometini, bez domova i posla, svi uglavnom bez ikakvih sredstava za život, kosmetski Srbi krenuli su na put pun neizvesnosti. Neki su otišli u sela centralnog Kosova i Metohije, drugi se zadržali u severnom delu Kosovske Mitrovice, treći su ostali tamo gde ih je put naneo… Najteže je bilo, a i danas je, onima koji su se zadržali u enklavama i u okruženju koje nije omogućavalo ni slobodu kretanja.

Život u enklavama opasanim bodljikavom žicom, u neprijateljskom okruženju, nije obećavao ništa dobro. Ali i u takvim uslovima morao je da se nastavi. A ženama iz ovih krajeva, koje su vekovima živele u strahu od sutra, između vidanja rana ratnicima i odgajanja dece, često bez muške pomoći, nije bilo teško da sudbinu uzmu u svoje ruke. Gordana Đorić jedna je od njih. I žene koje je okupila u Udruženju „Avenija”, što im je otvorilo vrata enklava i odvelo ih u svet.

Sve iznova

Do rata 1999. Gordana Đorić bila je uspešna poslovna žena u Prištini. Imala je privatnu firmu sa 75 zaposlenih. Posle rata, firma, stan, sve što je sticala godinama, ostalo je u tom gradu. Ali život ide dalje i vremena za gubljenje nije bilo. Trebalo je početi od nule. I počela je. Nedaleko od Prištine, u Lapljem Selu, gde je nastavila život, ubrzo je pokrenula sopstvenu firmu u kojoj je zaposlila nekoliko radnika, a onda je došla na ideju da osnuje Udruženje poslovnih žena.

– Bilo je to vreme kada smo se bukvalno borile za opstanak, a da bismo opstale, potreban je ekonomski razvoj. Tada su skoro svi bili bez posla i prihoda i nekako je bilo najlogičnije da se uposle žene, vredne domaćice. Udružene u „Aveniju”, videle smo svoju perspektivu. Želja mi je bila, i u tome sam uspela, da na taj način podstaknem sunarodnice da pokretanjem sopstvenih projekata poboljšaju život sebi i svojim porodicama. Žene su uvek bile na neki način jače od muškaraca, pa su i ovaj put, u situaciji koja je izgledala bezizlazno, uspele da se ekonomski osamostale. I ponovo se pokazalo da su žene odgovornije, pa i u najtežim situacijama, kakva je bila posleratna, spremne da učine sve da bi deci i porodici obezbedile pre svega hranu – priča za Srpsku ekonomiju Gordana Đorić, koja je, između ostalog, dobitnik i priznanja Privredne komore Srbije za najuspešnijeg menadžera.

Uz podršku Privredne komore Srbije i Agencije za regionalni razvoj Srbije, kao i uz pomoć Milene Vasić, Gordana je okupila žene iz centralnog Kosova, koje su i ovaj put pokazale da mogu da izdržavaju porodicu. Okupljene oko „Avenije”, brzo su naučile kako da planiraju svoj rad, da naprave biznis plan… „Avenija” im je omogućila da dobiju donacije. Gordana Đorić iskoristila je svoje nekadašnje kontakte, obnovila poslovne veze i pronašla banke i agencije koje su bile spremne da finansiraju te projekte.

Za biznis nema granica

ideje su, kako kaže, sustizale jedna drugu. Pokazalo se da prihode mogu da donesu kako zanatske usluge i prodaja mleka i mlečnih proizvoda tako i proizvodnja kolača, izrada rukotvorina, lekovito bilje… Organizovale su prve prodajne izložbe i roba je brzo našla kupce. Pripadnicima međunarodnih snaga dopali su se i ručni radovi, i slatko, pekmezi, sokovi… Proizvodi tih žena prešli su granice.

– Problem je, bar nam se tako činilo, nastao kada smo odlučile da proširimo delatnost i izađemo na tržište izvan enklava. Ali uspele smo i u tome – ističe Gordana.

Sledeći korak bio je uspostavljanje kolektivnog rada. Sve to iziskuje sredstva, ali ove vredne žene se snalaze i rade na novim projektima.

Danas „Avenija” okuplja više od 350 žena s čitavog Kosova i Metohije, koje su organizovane u 32 udruženja. I svakim danom sve ih je više. Uvidele su da postoji način da se ekonomski osamostale ili da donose dodatne prihode domaćinstvima. Kada se kaže „Avenija”, mnoge to asocira na borbu Srba za opstanak na Kosovu i Metohiji – radom. Naša sagovornica ističe da su upravo rad i angažovanje osnov svega.

– Uvek sam bila protiv toga da se primaju nezarađene plate. Ako želimo da obezbedimo egzistenciju, moramo da radimo i sami stvaramo što bolje uslove za privređivanje – ističe Đorićeva i dodaje da je zapošljavanje osnov opstanka Srba, naročito mladih, na Kosovu i Metohiji.

Mnoge članice „Avenije” danas poseduju mini-farme i proizvodnju u domaćoj radinosti. Najzastupljenija je proizvodnja mlečnih proizvoda, meda, kolača i torti, zimnice, trikotaže i poljoprivrednih proizvoda.

– U okviru Udruženja pokrenule smo dve radionice za tkanje i šivenje, u Lapljem Selu i Gračanici, gde izrađujemo odevne predmete, delove narodne nošnje, suvenire i ukrasne predmete za domaćinstvo. Ne posedujemo profesionalne mašine, već radimo na malim kućnim mašinama, tako da nam je proizvodnja ograničena – saznajemo od Đorićeve.

Proizvodnju ograničava i nedostatak finansija. Opština Gračanica pomaže onoliko koliko je u mogućnosti. Ali, kako kaže Đorićeva, mogućnosti su im, nažalost, vrlo male, tako da se same dovijaju kako znaju i umeju. U minulih dvadeset godina podnosile su mnoge projekte koji se tiču ekonomskog razvoja, pokretanja ženskog preduzetništva i otvaranja novih radnih mesta, ali nisu uvek nailazile na razumevanje.

Uprkos svemu, idu dalje. Kao i život, koji nije stao 1999.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta