Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Sistem treba da teče kao reka

Jelena Mekvilijams, predsednica američke Federalne korporacije za osiguranje depozita
Razgovarale: Jelena Filipović i Vesna Zdravković

Predsednica američke Federalne korporacije za osiguranje depozita (FDIC) Jelena Mekvilijams, devojačko Obrenić, jedna je od uspešnih Srpkinja u Sjedinjenim Američkim Državama. Mnogi je smatraju najuspešnijom.

Na tu veoma visoku poziciju nominovao ju je američki predsednik Donald Tramp, a Senat (Gornji dom Parlamenta) odobrio je tu nominaciju. Mekvilijamsova nam kaže da niko ne može da je smeni do isteka petogodišnjeg mandata, 2023. godine, osim u slučaju da počini neko krivično delo.

– Tata me je pitao ko mi je šef, a ja mu odgovorim: „Pa, kako da ti kažem, tata, ja nemam šefa” – rekla je Jelena Mekvilijams u razgovoru za Srpsku ekonomiju, ali i dodala da dva puta godišnje mora da svedoči u američkom Kongresu.

Jelena Mekvilijams 1991. godine, posle trećeg razreda Matematičke gimnazije u Beogradu, otišla je na dalje školovanje u Sjedinjene Američke Države. Po diplomiranju na studijama političkih nauka na prestižnom Univerzitetu Berkli, ostala je da živi i radi u Americi. Završila je i postdiplomske studije prava i jedno vreme radila kao advokat u Silicijumskoj dolini. Zatim je otišla u Vašington, gde je prvo radila u američkoj Centralnoj banci, a potom u Senatu.

Kaže da je u nekoliko navrata dolazila u Beograd, prvo 1999. godine, a onda posle bombardovanja, 2002, 2012. i poslednji put 2017. na samo 48 sati. Decembra 2019. ponovo je došla u rodni grad, ovaj put na poziv Agencije za osiguranje depozita u Srbiji, koja je proslavila trideset godina postojanja.

Srbija ne zaostaje za svetom

U razgovoru za Srpsku ekonomiju Jelena Mekvilijams priseća se da je u vreme kada je otišla iz zemlje Beograd tek počeo da se razvija. Usledilo je, kako je primetila, vreme nazadovanja, ali sada je očigledno da su stvari mnogo bolje.

– Međutim, pitanje je da li je dovoljno dobro da mogu da se zadrže talenat i stručnost, da ne odlaze u inostranstvo, a da bi se to desilo, neophodna je ekonomska infrastruktura koja se zasniva na pravnoj infrastrukturi, da ljudi veruju u sudove, da se zakoni ne menjaju svakih šest meseci, da se primenjuju tako da štite ljude i imovinu, da se kapital obrće kroz ekonomiju, tj. da ne bude zaključan – kaže Jelena Mekvilijams i dodaje da godišnje iz Srbije odlazi 55.000 obrazovanih ljudi, što, prema njenom mišljenju, ne sme da se dešava.

Mekvilijamsova ističe da naša zemlja ne zaostaje za svetom.

– Srbija je relativno mala na svetskoj sceni, u njoj nema dovoljno kapitala i zato mora da dozvoli da strani kapital uđe. To bi omogućilo da ekonomija bude kako treba i da broj nezaposlenih bude što manji – dodaje Jelena u razgovoru za Srpsku ekonomiju.

Naša sagovornica primećuje da je u Srbiji mnogo reformi uspelo. Dodaje i da se radi kako treba, ali da je potrebno učiniti još nešto.

– Neophodno je da se zakon usvoji i sprovodi kako treba, jer bi to ljudima dalo garanciju da se poštuju ljudska prava. Zakon mora da funkcioniše, da bude stabilan i transparentan. Potrebno je da se sudski procesi sprovode kako treba i da uknjižavanje bude brže, a ne da stoji mesecima. Ne sme da bude čekanja – ističe naša sagovornica.

Kao primer navodi da je, kada je uzela zajam i kupila kuću u Sjedinjenim Američkim Državama, sve poslove završila istog dana.

Bitno je osećanje stabilnosti

Govoreći o saradnji srpske agencije s američkom Korporacijom za osiguranje depozita, Jelena Mekvilijams kaže da je Agencija za zaštitu depozita u Srbiji ono što je već uradila generalno učinila na osnovu američkog sistema i da trenutno nastoji da napravi premije za osiguranje zasnovano na riziku banaka.

– Agencija je uradila mnogo da ima sličnu šemu kao u SAD – kaže naša sagovornica.

Prema njenim rečima, američka vlada i njeno ministarstvo spremni su da ponude tehničku pomoć, da obuče osoblje, da se razmeni znanje, a sve radi zaštite ljudi. Ističe da joj je najteže kada vidi stare koji nisu zaštićeni.

– To je ono kada vas srce zaboli – rekla je naša sagovornica i objasnila da je zato bitno da postoji osiguranje depozita i da ljudi imaju osećaj da postoji stabilnost.

U razgovoru za Srpsku ekonomiju Jelena Mekvilijams osvrnula se i na reforme, za koje je rekla da moraju da se nastave. Objasnila je da postoje velike i male promene.

– Male promene veoma pomažu sistemu da teče kao reka. Ako postoji kamen u reci, sistem treba da teče oko kamena da bi kapital išao kroz ekonomiju – smatra naša sagovornica.

Tokom razgovora, Mekvilijamsova je navela i primer iz SAD.

– U Sjedinjenim Američkim Državama 250.000 dolara je maksimalan iznos za osiguranje depozita. Ako osoba ima više od tog iznosa, sve što je preko može da se stavi u drugu banku i da opet bude osigurano po istom sistemu, do 250.000 dolara – navela je Jelena Mekvilijams.

Osvrnula se i na rad korporacije na čijem je čelu. Objasnila je da je veoma striktno utvrđeno na koji način njena korporacija radi s finansijama. Oni ne uzimaju pare iz poreskog odbora, a sav novac za fond za funkcionisanje zaštite depozita i njenog ministarstva dolazi od uplate banaka u sistem za depozit osiguranja.

– Svaka banka koja se otvori u Sjedinjenim Američkim Državama mora da ima osiguranje depozita, mora da kupi tu polisu osiguranja. Mi smo njihova supervizija, mi njih kontrolišemo, oni su odgovorni meni. Naši kontrolori dnevno pregledaju 3.700 banaka, a indirektno regulišemo ukupno 5.400 banaka – kaže naša sagovornica i dodaje da je to veoma velika autonomija jednog ministarstva.

Taj podatak dovoljan je da se zaključi da je posao koji radi Jelena Mekvilijams veoma odgovoran. Otud i pitanje da li se pokajala što je prihvatila tako veliku obavezu i odgovornost. Naša sagovornica priznaje da se nijednog trenutka nije pokajala što je prihvatila tu visoku i vrlo odgovornu funkciju, na koju, kako kaže, ne planira da zasedne čak i ako joj bude predložen novi mandat.

Ostali naslovi

Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane
Kako finansije oblikuju naše zadravlje
Srpska ekonomija
Zvuči kao floskula, ali je činjenica jasna: finansijski stres vremenom utiče i na naše fizičko zdravlje. Svetska zdravstvena organizacija (WHO) i Global Financial Health Initiative ukazuju na snažnu vezu između finansijskih briga i poremećaja poput anksioznosti, depresije, nesanice, hroničnih zapaljenja i povišenog krvnog pritiska
Leto je najbolje vreme za promenu posla
Srpska ekonomija
Kada pomislimo na leto, obično su nam odmor, plaže i kupanje prva asocijacija. Jednostavno, najtoplije godišnje doba povezujemo sa opuštanjem i razbibrigom, a ne još jednom stepenicom u karijeri. Ipak, razmislite još jednom. Dok drugi planiraju godišnje odmore ili su već na odsustvu, za vas se potencijalno stvaraju brojne prilike
Ko je odgovorniji? Gen Z vs Milenials
Srpska ekonomija
Šta je za vas odgovornost? Da na poslu obavljate sve zadatke revnosno, da ne kasnite kad se nalazite s prijateljima, ili kad platite sve račune čim stignu? Sve ovo ili ništa od navedenog je podložno tumačenju, ali postoji jedna kategorija oko koje nema pregovora – odgovornost u saobraćaju, zato što je to dužnost koju imamo prema ljudskim životima
Kako mladi vide svoju budućnost?
Srpska ekonomija
Većina srednjoškolaca planira da nastavi obrazovanje i upiše željeni fakultet ili višu školu (67%), dok mali procenat razmišlja o zapošljavanju, razvoju privatnog posla ili dodatnim kursevima. Ovo ukazuje na snažnu orijentaciju ka visokom obrazovanju kao osnovi za buduću karijeru
Koliko smo (ne)zadovoljni svojim izgledom
Srpska ekonomija
Novo istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju u Srbiji, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva jasne razlike u percepciji žena i muškaraca, ali i zabrinjavajuće podatke – preko 40 odsto ispitanika smatra da ima prekomernu težinu ili da je gojazno
Globalni izazov za studente
Srpska ekonomija
Posle više od dve decenije, jedno od najvažnijih međunarodnih studentskih takmičenja iz oblasti arhitekture, Saint-Gobain Architecture Student Contest, po projektnom zadatku vraća se tamo gde je i prvi put održano – u srpsku prestonicu. Ovo danas prestižno takmičenje okuplja više od 1.300 studenata iz oko 30 zemalja širom sveta