Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Četvrta industrijska revolucija – izazovi budućnosti

Srpska ekonomija na Kopaonik biznis forumu
Piše: Ljiljana Staletović

Koliko smo spremni za promene koje industrija 4.0 donosi? Da li je naš obrazovni sistem sposoban da podrži industriju 4.0? Na koji se način definiše politika inkluzivnog rasta i kakva je veza sa strategijom pametne specijalizacije? Kakav je odnos industrije 4.0 i pojedinih industrijskih grana?

To su neka od pitanja na koja su dati odgovori na 27. Kopaonik biznis forumu (KBF), koji je od 1. do 4. marta održan u Kongresnom centru hotela „Grand” na Kopaoniku.

Srbija ima makroekonomsku stabilnost i postoji fiskalni prostor za održivi rast, jedan je od zaključaka Foruma čija je centralna tema bila „Četvrta industrijska revolucija – izazovi budućnosti”. Više vremena bilo je posvećeno temama zajedničkim za region, što je dalo poseban značaj ovogodišnjem skupu i najavilo njegovu regionalizaciju.

Tokom četiri dana dat je pregled stanja globalne ekonomije, ali i ekonomije Evropske unije i Zapadnog Balkana. Ukazano je na dobre ekonomske rezultate koji su postignuti između dva foruma, ali je rečeno i da se moraju sprovesti reforme u svim oblastima društva.

Centralna tema podjednako je važna za sve zemlje u regionu, jer su, kako je rekao predsednik Saveza ekonomista Srbije i programskog odbora KBF Aleksandar Vlahović, u toku velike dramatične promene koje će izmeniti svet. Izmeniće se i način na koji će se proizvoditi, distribuirati i razmenjivati vrednost. To će, kako je primetio, promeniti odnose između pojedinaca, a onda i svih institucija i samog pojedinca.

Digitalizacija i druge teme

Iako je nekoliko učesnika otkazalo dolazak zbog koronavirusa, brojni privrednici, akademici, naučni radnici, predstavnici međunarodnih finansijskih organizacija i onih koje kreiraju ekonomsku politiku, u argumentovanoj raspravi ponudili su kvalitetno održiva rešenja za niz tema o kojima se razgovaralo na panelima i odgovorili na postavljena pitanja.

Između ostalog, razgovaralo se o obrazovanju koje, kako se čulo, mora da bude stub razvojne politike ne samo naše zemlje nego i čitavog regiona. Bilo je reči i o veštačkoj inteligenciji, digitalizaciji, pametnoj specijalizaciji, politici zapošljavanja, odlivu mozgova.

Iako je u poslednjih pet do sedam godina napredovala za oko 50 mesta i sa 135. popela se između 80. i 90. Srbija i dalje ozbiljno treba da se pozabavi pitanjem kako da zadrži talente u zemlji, zaključeno je na panelu „Politika zapošljavanja: kako zaustaviti trend odliva mozgova”.

Razgovaralo se i o klimatskim promenama, cirkularnoj ekonomiji, kreativnoj, konditorskoj i bankarskoj industriji 4.0…

Jelena Ristić, direktorka za tržišta Srbije, Crne Gore i Bosne i Hercegovine u kompaniji „Mastercard”, naglasila je da je preduslov otvorenog bankarstva u Srbiji usvajanje PSD 2 regulative EU. Prema njenim rečima, open banking je globalni trend čiji je cilj da poveća konkurenciju i da nas sve podstakne da budemo što inovativniji.

Ristićeva je učestvovala i na panel-diskusiji „Rodna ravnopravnost kao preduslov održivog razvoja na lokalnom nivou”, na kojoj je, između ostalog, rekla da se u kompaniji „Mastercard” rukovode sa dva imperativa poslovanja, a to su raznolikost i ravnopravnost – digitalna, rodna, verska.

Kompanija „Mastercard” ove godine učestvovala je na više panela, a izvršni potpredsednik poslovnog razvoja i inovacija za tržišta Evrope Milan Gauder održao je govor tokom svečanog otvaranja. Gauder je bio i moderator panela „Kako ćemo plaćati sutra”. Moderator panel-diskusije „Digitalna transformacija – perspektiva industrije 4.0” bio je Nikola Mehandžić, direktor poslovnog razvoja za tržišta Zapadnog Balkana.

Regionalni karakter

Nastojanja Saveza ekonomista Srbije, organizatora Foruma u partnerstvu s kompanijom „Mastercard”, koja je Srpskoj ekonomiji omogućila izveštavanje sa srpskog Davosa, da ovom događaju daju regionalni karakter nesumnjivo su uspela. To potvrđuje i činjenica da je više od trećine panela posvećeno regionu koji, kako je primetio generalni sekretar Komorskog investicionog foruma Zapadni Balkan Safet Grdžaliju, mnogo bolje izgleda iznutra nego spolja.

– Dobro je što je poslovna zajednica regiona pokazala da ne poznaje barijere i granice i da trgovina uvek pronalazi put – istakao je Grdžaliju.

Na panelu „Zapadni Balkan: regionalna ekonomska zona” naglašeno je da bi trgovina u regionu bila jednostavnija kada ne bi bilo granica i kada bi postojao slobodan protok kapitala. Učesnici su se složili da bi region trebalo da se promoviše kao celina kako bi privukao više stranih direktnih investicija. Rečeno je i da bi zemlje trebalo da rade na zajedničkoj strategiji za zaustavljanje migracija.

Na Forumu je, između ostalog, naglašeno da je razvoj infrastrukture u regionu – pretpostavka čvršćeg povezivanja, te da je ulaganje u puteve donelo dobre rezultate u prethodnoj godini, kao i da je Srbija uveliko ušla u petu brzinu kada je u pitanju ta oblast. Iznet je i podatak da je u poslednje dve godine Evropska investiciona banka izdvojila oko pola milijarde novih finansijskih sredstava za razvoj transportne regionalne infrastrukture koja bi trebalo da poveže zemlje regiona i Srbiju, kao i Srbiju sa zemljama regiona i EU.

„Zapadni Balkan – prognoza makroekonomskih kretanja” bio je naziv specijalnog panela na kome je, između ostalog, zaključeno da je EBRD krajem prošle godine prognozirao ekonomski rast Zapadnog Balkana za 2020. godinu između tri i četiri odsto. Izraženo je i strahovanje da će koronavirus usporiti rast svetske ekonomije, što će se odraziti i na Zapadni Balkan.

Pored predstavnika privrednih komora zemalja regiona, posebni gosti bili su i bivši predsednici država i vlada iz regiona: Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije, Crne Gore, Albanije i Srbije. Oni su razgovarali o viziji Zapadnog Balkana do 2030. godine, izvesnosti učlanjenja u EU, migrantskoj krizi, ali i negativnim demografskim tokovima, jer sa Zapadnog Balkana samo u zemlje Evropske unije svake godine ode 220.000 ljudi.

Bilo je reči i o proširenju EU. Na panelu na temu „Geopolitički reality check”, ambasadori EU, Italije, Austrije i Nemačke u Srbiji, Sem Fabrici, Karlo lo Kašo, Nikolas Luteroti i Tomas Šib, naglasili su da je nova metodologija o proširenju Evropske unije jasna, te da se sve i dalje zasniva za reformama i vladavini prava.

Bilo je još zanimljivih tema i diskusija, ali u najkraćem, i ovogodišnji srpski Davos bio je svojevrsni sajam ideja i interaktivna platforma za razmenu mišljenja, argumentovanu, konstruktivnu raspravu, uz sagledavanje ključnih reformskih izazova iz političkog, privrednog i ekonomskog ugla.

Upravo ono što su organizatori i postavili kao cilj.

 

Ostali naslovi

Veza između gojaznosti i razboljevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
Ovogodišnje istraživanje o fizičkoj formi i zdravlju, koje je sprovela farmaceutska kompanija Galenika, otkriva glavne zdravstvene izazove sa kojima se susreću stanovnici Srbije sa viškom kilograma. Procenjujući svoj višak kilograma, 37 odsto muškaraca kaže da ima između pet i deset kilograma viška. Istog je mišljenja 45 odsto žena
Fleksibilnost važnija od plate
Srpska ekonomija
Četvrtu godinu zaredom, Osiguranik, TIM Centar, Rezilient i Infostud predstavili su rezultate istraživanja „Šta to radi zaposlene“, koje donosi najsveobuhvatniji pregled potreba, očekivanja i percepcija zaposlenih u Srbiji. Ove godine u istraživanju je učestvovalo 759 donosilaca odluka i 3.111 zaposlenih
The Bristol Belgrade na svetskoj mapi luksuza
Srpska ekonomija
The Bristol Belgrade dobitnik je prestižnog MICHELIN Key priznanja za 2025. godinu, čime sa ponosom preuzima ulogu ambasadora beogradskog duha, grada koji spaja energiju, gostoprimstvo i kulturu na način koji ostavlja snažan utisak na svakog posetioca
Još pet tona zlata do potpune sigurnosti
Srpska ekonomija
Zlatne rezerve Narodne banke Srbije dostigle su rekordnih 51,7 tona. Samo tokom ove godine vrednost zlatnih rezervi uvećana je za 1,4 milijarde evra. Deo od pet tona kupljenih u julu 2024. još se nalazi u posebnom trezoru Narodne banke Švajcarske u Bernu, ali kada i ta količina stigne u Beograd, cela nacionalna zlatna rezerva biće fizički smeštena u domaće trezore
Kako savremene tehnologije menjaju budućnost vodosnabdevanja u Srbiji
Srpska ekonomija
U Srbiji, u proseku, skoro polovina vode koja se pošalje u sistem nikada ne dođe do potrošača. Nestaje usput, u pukotinama starih cevi, u curenjima koja se ne primećuju, u greškama u merenju, nelegalnim priključcima
Dodeljene nagrada „Ekoopština“ 2025
Srpska ekonomija
U ambasadi Francuske u Srbiji održana je ceremonija dodele nagrada konkursa „Ekoopština“ koji se organizuje u partnerstvu sa kompanijama Saint-Gobain, Veolia, Decathlon, Wiener Städtische, Telekom Srbija, HUOT, nevladinim organizacijama NALED i SKGO, Francuskom agencijom za razvoj (AFD) i sa Delegacijom Evropske unije
Očuvanje šuma i prirodnih resursa
Srpska ekonomija
Inovativni potencijal AgAR-a već je prepoznat i na evropskom nivou – nakon nagrade na sajmu poljoprivrede u Poljskoj, AgAR se plasirao u finale prestižnog takmičenja za robotski traktor godine (TOTYbot), koje će svoj epilog imati na sajmu Agritechnica u Hanoveru ovog novembra
Šta da radite ako dobijete fišing imejl
Srpska ekonomija
Značajan broj fišing imejlova svakodnevno stiže do korisnika. Iako oni obično završe u spam folderu, jer ih današnji bezbednosni sistemi uglavnom lako prepoznaju i preusmere u neželjenu poštu (neretko zajedno i sa nekom legitimnom porukom), veliki broj uspe i da prevari korisnike i navede ih da otvore linkove koje sadrže i potom unesu svoje privatne podatke
Sedam saveta za finansijski pametan odmor
Srpska ekonomija
Letnji odmori su vreme za uživanje, punjenje baterija i stvaranje uspomena. Bilo da planirate da se brčkate u moru, istražujete skrivene ulice evropskih gradova ili uživate u prirodi Srbije – odmor ne mora da znači i ozbiljan udar na vaš budžet
Večna garancija vrednosti
Srpska ekonomija
Nekada simbol bogova i kraljeva, danas univerzalna „sigurna luka” u ekonomskim olujama, zlato je retka konstanta koja premošćuje milenijume. Sija vekovima, a sjaj mu uprkos digitalnoj ekonomiji, aplikacijama, virtuelnim valutama - ne bledi. Samo u prvoj polovini 2025. godine, trgovci su imali povećanu prodaju za četvrtinu u odnosu na isti period lane