Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Ulaganja u Vojsku Srbije

Odbrambena industrija
Foto: Ministarstvo odbrane
Piše: Dragana Bokan

Primarni i prevashodni zadatak odbrambene industrije Srbije je opremanje Vojske. Vojno Tehnički Institut u okviru Ministarstva odbrane glavna je razvojna institucija kad je u pitanju naoružanje i vojna oprema u našoj zemlji. Tako je već dugi niz godina. Gledajući broj sistema, odnosno artikala naoružanja i vojne opreme koji su uvedeni u naoružanje u prethodnom periodu, on se višestruko uvećavao. U 2018. godini je uvedeno 29 raznih vrsta naoružanja, a do polovine prošle godine oko 20.

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je pre nekoliko dana izjavio da su vođeni razgovori sa predstavnicima „Jugoimporta“, s akcentom na kupovinu većeg broja točkaša i „lazara“ i „miloša“, ali i naših haubica „nora“ do 155 mm.

- Pošto je manje ratova u svetu, imaćemo i sa drugim kompanijama razgovore – od „Krušika“ za granate i raketnu artiljeriju, „Slobode“ Čačak i „Prvog partizana“, jer će naše jedinice više da vežbaju, 7,62 mm već imamo stotine miliona metaka, u rezervi očekujemo da imamo još, moraćemo snažnije da proizvodimo ne samo 7,9 mm, već 12,7 mm kako bi i „Uzići“ bili u planu i nadam se da će to do kraja godine da bude završeno – rekao je predsednik Vučić.

Državni vrh naglašava da se analizira kako na najbolji način da se osnaži Vojska Srbije i da Srbija kao zemlja koja je vojno neutralna “sama može da čuva svoje nebo”.

Zato ćemo razvijati dalje i bombarderski deo naše avijacije i lovačke avijacije, ali i najsavremenija oružja i oruđa protivvazdušne odbrane. Mnogo toga je pred nama, prethodnih dana smo pravili analizu situacije oko nas i neverovatno je kako svi oko nas pronalaze novac iako im javni dug dramatično raste. Pronalaze novac za kupovinu oruđa i oružja. Mi kao vojno neutralna zemlja želimo da sačuvamo svoju vojnu neutralnost, to znači da sami brinemo o svom nebu, o svojoj zemlji, da budemo „svoj na svome“. Ulagaćemo novac, verujem da ćemo, ne želeći da učestvujemo u bilo kakvoj trci, uvek moći da garantujemo sigurnost, stabilnost i mir, jer što ste jači to ćete imati snažnija preventivna dejstva na onoga koji misli da bi mogao vojnom agresijom da izvrši političke ciljeve protiv naše zemlje – istakao je predsednik Vučić i dodao da ćemo biti dovoljno snažni i da će dodatna značajna finansijska sredstva biti uložena u našu odbrambenu industriju.

Imajući u vidu rezultate izvoza naoružanja i vojne opreme koji su u poslednjih nekoliko godina u porastu, kao I broj novosklopljenih izvoznih ugovora, može se reći da je naša odbrambena industrija jedna od najvžanijih aduta srpske privrede. 2018. godine izvezeno je naoružanja i vojne opreme u vrednosti od preko 500 miliona dolara. Dugačak je spisak, ali treba spomenuti oklopno vozilo “Lazar”, samohodna haubica Nora 155mm, avion Lasta, streljačko naoružanje, , sredstva za protiv oklopnu borbu, sistem PVO, artiljerijski i raketni, sistemi vodjenih raketnih projektila, balsitička zaštitina opremu….

Prošle godine donet je Zakon o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme koji predviđa i donošenje nekoliko podzakonskih akata, koji bliže uređuju ovu oblast.Ovaj zakon je omogučio da početkom ove godine stupi na snagu uredba Vlade Srbije o formiranju grupacije „Odbrambena industrija Srbije“.

Vlada Srbije kao većinski vlasnik preduzeća za odbrambenu industriju (“Jugoimport SDR”, “Prvi partisan”,Užice, “Zastava oružje”, Kragujevac, “Prva iskra-namenska”,Barič, “Sloboda”, Čačak, “Krušik”, Valjevo, “Milan Blagojević-namenska”, Lučani,HK “Krušik”, Valjevo, Prva petoletka-namenska”Trstenik, “Teleoptik-žiroskopi”, Zemun) odlučila je da profit koji se ostvaruje u prodaji naoružanja i vojne opreme investira u tehološki preporod i zanavljanje odbrambene industrije.

Kroz grupaciju „Odbrambena industrija Srbije“ planirano je da ostvarena dobit bude na raspolaganje menadžmentu fabrike za investicije,. Vlada Srbije u proteklih tri godine uložila oko 175 muiliona evra u nove tehnologije.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza