Dobro došli na web portal SRPSKA EKONOMIJA

Uspeh nije događaj, već proces

Mladi i preduzetništvo
Foto: Irena Canić
Piše: Vesna Zdravković

Na prvi pogled savršena linija i obline. Na drugi pogled obrazovana, odlučna, mlada žena koja se već sedam godina bavi pol densom (pole dance). Njeno traganje za sportom koji će joj predstavljati izazov i dugoročno joj držati pažnju prvo je preraslo u ljubav, a kasnije u posao.

- Na internetu sam naletela na pol dens. Ubrzo je jedna devojka iz Rusije otvorila studio na Vračaru i tu je sve počelo. Trening je bio veoma izazovan i naporan, a u isto vreme toliko kreativan i zabavan. I danas volim da kažem svima koji počinju sa vežbanjem svakog ponedeljka: Ako nešto može da vas motiviše da redovno trenirate i da ne doživljavate trening kao obavezu, to je šipka, priča za Srpsku ekonomiju Vanja Zdravković, licencirani trener za grupni i personalni fitnes i diplomirani kulturolog.

Pol dens je sportska disciplina koja spaja umetnost, sport, ples, akrobatiku, razvija snagu, pokretljivost, izdržljivost i koordinaciju pokreta. Prvi počeci vezuju se za Indiju u XII veku i drvenu šipku na kojoj su trenirali rvači. U isto vreme razvija se muški sport u Kini gde se izvode akrobatski elementi na dve tanje šipke. Zatim slede cirkusi, burleske i klubovi da bi devedesetih godina prošlog veka počeli treninzi u savremenoj fitnes formi u Americi, Australiji i Evropi. Od 2.000. godine akrobatsko-sportski ples na vertikalnoj šipci postaje sve popularniji.

Prvi studiji pol densa u Srbiji otvaraju se 2013., a već posle nekoliko godina taj sport postaje poznat i prihvaćen, pre svega u Beogradu.

- Brzo sam napredovala i za manje od godinu dana postala sam trener. Usavršavala sam svoje znanje u studijima širom Evrope sa preko 20 različitih trenera, među kojima su i svetski šampioni pol sporta. U oktobru 2016. prihvatam ponudu i postajem vlasnik studija gde sam počela da treniram. Nepunih godinu dana kasnije, studio je osvojio sve tri medalje u amaterskoj kategoriji, na prvom i jedinom, svetski priznatom, sportskom takmičenju pol densa u Srbiji, kaže sa ponosom sagovornica.

Prošle godine je u Beogradu održan prvi festival akrobatskih sportova u Srbiji, u čijoj organizaciji je bila i Vanja. Da radi na razvoju pol densa kod nas potvrdila je Open Day promocijom akrobatskog plesa u Sportskom centru Vračar. Ističe da je odziv premašio sva očekivanja, jer je pored naših imala i posetioce iz Kazahstana, Konga i Rusije. Kroz Vanjine ruke prošlo je nekoliko generacija pol dens trenera, a obučavala je i instruktore za prvi pol studio u Sarajevu.

I tu se negde isprečila pandemija korone.

- Tokom vanrednog stanja studio nije radio. Za to vreme rashod je bio veći od 100 hiljada dinara, iako je firma bila u stanju mirovanja, a bili smo oslobođeni i plaćanja zakupa. Prijavili smo se za državnu pomoć preduzetnicima. Iznos od tri minimalca pokrio je 75 odsto rashoda. Svakako je značilo i dobrodošlo, ali osim rashoda tokom vanrednog stanja, činjenica je da i u narednim mesecima nema uslova da se radi punim kapacitetom, rekla je Zdravkovićeva.

Njen studio je specijalizovan za rad u malim grupama, sada uz dodatne maksimalne mere opreza. Oprema za vežbanje, podovi i klupice u svlačionici brišu se stalno alkoholom i asepsolom, čega su se pridržavali i pre korone. Uveli su i nove rutine: na ulazu je neophodna dezinfekcija obuće i ruku, pranje ruku, prostor se osvežava otvaranjem prozora, isključivo su u upotrebi jednokratni ubrusi i čaše, a vežbači donose svoje peškire. Sagovornica se samo nada da neće biti novog potpunog zatvaranja.

Vanja sprema nove letnje programe za studio, kao što su paketi za mame koje želi da motiviše da se pokrenu i posvete vreme sebi ili treninzi na otvorenom. Za sada je ipak najviše fokusirana na onlajn projekte i veruje da će doći bezbednija vremena.

- Veoma optimistična procena je da ćemo od septembra da se vraćamo u normalno stanje. Spremna sam i na to da nestabilna situacija potraje do kraja godine. Neke stvari nisu u našoj moći i moramo da se prilagodimo. Sposobnost adaptacije je veoma važna u preduzetništvu, smatra Vanja i ističe da posao predstavlja izazov, bilo kad, bilo gde, bez obzira na godine i ekonomsku situaciju u državi.

Kaže da svako ko razmišlja da bude "sam svoj gazda" mora da shvati da će najmanje biti gazda.

- Preduzetništvo znači odgovornost i spremnost za akciju 24 sata, sedam dana u nedelji. Ako misliš da nisi u stanju da uživaš u tome i da se isključiš kao na dugme kada imaš slobodno vreme, da balansiraš između pritiska i zadovoljstva, onda razmisli dva puta. Najčesća greška je što ljudi nisu ni svesni u šta se upuštaju kada pokreću svoj posao.

Ako si dobro informisan o svim aspektima tvoje biznis ideje i osećaš da je preduzetništvo za tebe, ne oklevaj. Za početak nikad nije rano i nikad nije kasno, poručila je Vanja koja je posle 10 godina karijere u prodaji i marketingu, ušla u preduzetništvo i to u sasvim novu, tada još uvek nedovoljno afirmisanu industriju.

Savršen trenutak ne postoji. Uspeh nije događaj, već proces što samo potvrđuje da velike stvari nastaju iz malih koraka, zaključila je sagovornica Srpske ekonomije.

Ostali naslovi

U 2025. godini 15% manje oglasa za posao nego prethodne
Srpska ekonomija
Prema podacima Infostudovih sajtova za zapošljavanje i karijerni razvoj (Poslovi Infostud, HelloWorld i Startuj Infostud) tržište rada u Srbiji je tokom 2025. godine ušlo u fazu vidljivog usporavanja, koje se najjasnije ogleda u manjem broju objavljenih oglasa
RGZ odgovara na najčešća pitanja građana
Srpska ekonomija
U cilju informisanja građana o novom postupku Ciljane konvalidacije, koji je počeo sa primenom 1. januara 2026. godine izmenama i dopunama Zakona o državnom premeru i katastru, a koji omogućava proveru i upis prava u katastar na osnovu starijih isprava, u nastavku dostavljamo odgovore na najčešća pitanja javnosti
Vrednost tržišta nepokretnosti 1,8 milijardu evra u trećem kvartalu 2025.
Srpska ekonomija
Tržište nepokretnosti u Republici Srbiji u trećem kvartalu 2025. godine pokazuje rast vrednosti tržišta od 2,2% i smanjenje broja transakcija od 2,6% u odnosu na isti period prethodne godine. Ukupan broj kupoprodajnih ugovora bio je 30.511
Podrška malim biznisima da besplatno uvedu bezgotovinska plaćanja i u 2026.
Srpska ekonomija
U zemlji u kojoj je keš, pogotovo u malim radnjama, decenijama bio neprikosnoven, ohrabruje podatak da se u prethodne dve i po godine skoro 10.000 preduzetnika i vlasnika malih biznisa širom Srbije prijavilo za POS program i iskoristilo subvencije da prvi put uvede bezgotovinsko plaćanje
Rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine
Srpska ekonomija
RGZ indeks cena stanova za Republiku Srbiju u trećem tromesečju 2025. godine iznosi 187,56 što predstavlja rast cena stanova od 6% u odnosu na isti period prošle godine. U poređenju sa drugim tromesečjem 2025. godine cene stanova u Srbiji su zabeležile rast od 1,43%
Od klasičnih obuka do online kurseva
Srpska ekonomija
Kako danas izgleda učenje u kompanijama u Srbiji, koje obuke poslodavci najčešće organizuju i koje veštine smatraju ključnim za razvoj zaposlenih - pitanja su na koja su Infostud i Krojačeva škola pokušali da daju odgovor kroz zajedničko istraživanje sprovedeno tokom novembra 2025. godine
Srbija pod pritiskom novih sajberpretnji
Srpska ekonomija
Dok globalni talas sajberpretnji obara nove rekorde, a broj malicioznih uzoraka koje Kaspersky detektuje premašuje pola miliona dnevno, Srbija se nalazi usred veoma izazovnog perioda – sa značajnim porastom naprednih napada i sve očiglednijom ranjivošću sektora malih i srednjih preduzeća (MSP)
Tri lica zlata prednosti i razlike - ETF, digitalno i fizičko
Srpska ekonomija
Globalni investitori su podigli ukupnu vrednost zlatnih ETF fondova na više od 503 milijarde dolara, pri čemu je samo u proteklom mesecu uloženo čak 8,2 milijarde dolara. Zlatni ETF-ovi su investicioni fondovi kojima se trguje na berzi, a čija je osnovna imovina fizičko zlato
Najvažniji trendovi u finansijskom sektoru
Srpska ekonomija
Finansijska industrija ubrzano korača u novu digitalnu eru — dinamičniju, inteligentniju i povezaniju nego ikada ranije. Svaka inovacija donosi priliku, a svaka prilika otvara vrata kroz koja sajber rizici mogu da se provuku. Finansijske institucije moraju temeljno preispitati svoj pristup bezbednosti, prelazeći sa puke implementacije na stratešku sajber otpornost
Nakit kao ukras, a poluge i kovanice za štednju
Srpska ekonomija
Mnogi i dalje veruju da je svejedno da li ulažu u nakit ili investiciono zlato. Razlika je, međutim, velika - nakit ima pre svega estetsku i sentimentalnu vrednost, dok je investiciono zlato sredstvo očuvanja imovine. Nakit se poreski tretira kao svaka druga roba, dok je investiciono zlato oslobođeno poreza